Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Tekstološka načela u filologiji
Književnoznanstveni modul
Nositelji predmeta: Lahorka Plejić Poje, Milovan Tatarin
Status predmeta: obvezni
Semestar: 1
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Uvod u kolegij. Tekstologija. Književni povjesničari 18. stoljeća (Injacio Đurđević, Serafin Marija Črijević, Sebastian Slade Dolci, Francesco Maria Appendini, Juraj Bašić, Juraj Grizić). Prepisivači 17, 18. i 19. stoljeća (Miho Martellini, Antun Gleđević, Lovro Cekinić, Miho Junijev Rastić, Ivan Marija Matijašević, Ivan Ksaver Altesti, Đuro Ferić, Klement Rajčević, Luka Pavlović, Stjepan Marija Tomašević). Rekonstrukcija teksta. Pregledanje i razvrstavanje rukopisa (recensio). Ispitivanje rukopisa (examinatio). Ispravljanje rukopisa (emendatio). Transliteracija i transkripcija. Praktični rad I: transkripcija tiskanog teksta. Praktični rad II: transkripcija lakše i lako čitljivih rukopisa. Praktični rad III: transkripcija teže i teško čitljivih rukopisa.
Opis predmeta
Na kolegiju će se studente upoznati s osnovnim tekstološkim pojmovima (rekonstrukcijom teksta, pregledavanjem i razvrstavanjem rukopisa, ispitivanjem, ispravljanjem rukopisa te transliteracijom i transkripcijom). Također, dat će se uvid u rad književnih povjesničara 18. stoljeća, kao i prepisivača iz 17., 18. i 19. stoljeća. Osim teorijskih temelja, kolegij podrazumijeva i praktični rad: transkripcije tiskanih tekstova i transkripcije rukopisa, od lakše čitljivih prema teže čitljivim.
Ciljevi predmeta
Upoznavanje studenata s kritičkim tekstološkim radom na tekstu.
Očekivani ishodi
Na kraju kolegija polaznici bi trebali iskoristiti teorijske tekstološke osnove te primijeniti znanje kroz praktične aktivnosti: rekonstruirati tekst, pregledati, klasificirati stare rukopise, ispitivati, ispravljati, transliterirati i transkribirati. Stečena znanja trebali bi iskoristiti za integraciju područja jezikoslovne kroatistike i književne znanosti, odnosno za vrednovanje i kreiranje novih tekstoloških programa, u skladu s akademskim uvjetima ili mijenama, novim tehnologijama i sl.
Literatura
Obvezna
- Damjanović, Stjepan. 2000. Filološki razgovori. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
- Hudeček, Lana. 1987. Transliteracija i transkripcija (odjelitosti i interferencije). Rasprave Zavoda za jezik 13. 19–30.
- Kapetanović, Amir. 2007. Jagićeva kritika teksta u hrvatskom i europskom kontekstu. Filologija 49. 65–77.
- Malić, Dragica. 1997. Nedoumice u transkripciji stare hrvatske latinice. Suvremena lingvistika 23. 153–168.
- Vončina, Josip. 2006. Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza. Zagreb: Matica hrvatska.
Izborna
- Kapetanović, Amir. 2005. Nikola Nalješković: Književna djela. Zagreb: Matica hrvatska. 35–46.
- Kapetanović, Amir; Malić, Dragica; Štrkalj Despot, Kristina. 2010. Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
- Körbler, Đuro. 1938. Rukopisi i izdańa »Osmana«; Rukopisi i izdańa ostalih pjesama; Novo izdańe »Osmana«; Dodatak: M. Rešetar, Redakcije i rukopisi Gundulićeva »Osmana«. Djela Ǵiva Frana Gundulića: Stari pisci hrvatski, knj. IX. Zagreb: JAZU. 26–135.
- Rešetar, Milan. 1918. Uvod. Djela Ińacija Ǵorǵi (Igńata Đorđića), Stari pisci hrvatski, knj, XXIV/1. Zagreb: JAZU. 6–73.
- Sergejevič Lihačov, Dmitrij. 1966. Tekstologija: kratak ogled. Beograd: Naučna knjiga.