Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Tekstološka načela u filologiji

Književnoznanstveni modul

Nositelji predmeta: Lahorka Plejić Poje, Milovan Tatarin

Status predmeta: obvezni

Semestar: 1

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Uvod u kolegij. Tekstologija. Književni povjesničari 18. stoljeća (Injacio Đurđević, Serafin Marija Črijević, Sebastian Slade Dolci, Francesco Maria Appendini, Juraj Bašić, Juraj Grizić). Prepisivači 17, 18. i 19. stoljeća (Miho Martellini, Antun Gleđević, Lovro Cekinić, Miho Junijev Rastić, Ivan Marija Matijašević, Ivan Ksaver Altesti, Đuro Ferić, Klement Rajčević, Luka Pavlović, Stjepan Marija Tomašević). Rekonstrukcija teksta. Pregledanje i razvrstavanje rukopisa (recensio). Ispitivanje rukopisa (examinatio). Ispravljanje rukopisa (emendatio). Transliteracija i transkripcija. Praktični rad I: transkripcija tiskanog teksta. Praktični rad II: transkripcija lakše i lako čitljivih rukopisa. Praktični rad III: transkripcija teže i teško čitljivih rukopisa.

Opis predmeta

Na kolegiju će se studente upoznati s osnovnim tekstološkim pojmovima (rekonstrukcijom teksta, pregledavanjem i razvrstavanjem rukopisa, ispitivanjem, ispravljanjem rukopisa te transliteracijom i transkripcijom). Također, dat će se uvid u rad književnih povjesničara 18. stoljeća, kao i prepisivača iz 17., 18. i 19. stoljeća. Osim teorijskih temelja, kolegij podrazumijeva i praktični rad: transkripcije tiskanih tekstova i transkripcije rukopisa, od lakše čitljivih prema teže čitljivim.

Ciljevi  predmeta

Upoznavanje studenata s kritičkim tekstološkim radom na tekstu.

Očekivani ishodi

Na kraju kolegija polaznici bi trebali iskoristiti teorijske tekstološke osnove te primijeniti znanje kroz praktične aktivnosti: rekonstruirati tekst, pregledati, klasificirati stare rukopise, ispitivati, ispravljati, transliterirati i transkribirati. Stečena znanja trebali bi iskoristiti za integraciju područja jezikoslovne kroatistike i književne znanosti, odnosno za vrednovanje i kreiranje novih tekstoloških programa, u skladu s akademskim uvjetima ili mijenama, novim tehnologijama i sl.

Literatura

Obvezna

  • Damjanović, Stjepan. 2000. Filološki razgovori. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Hudeček, Lana. 1987. Transliteracija i transkripcija (odjelitosti i interferencije). Rasprave Zavoda za jezik 13. 19–30.
  • Kapetanović, Amir. 2007. Jagićeva kritika teksta u hrvatskom i europskom kontekstu. Filologija 49. 65–77.
  • Malić, Dragica. 1997. Nedoumice u transkripciji stare hrvatske latinice. Suvremena lingvistika 23. 153–168.
  • Vončina, Josip. 2006. Tekstološka načela za pisanu baštinu hrvatskoga jezičnog izraza. Zagreb: Matica hrvatska.

Izborna

  • Kapetanović, Amir. 2005. Nikola Nalješković: Književna djela. Zagreb: Matica hrvatska. 35–46.
  • Kapetanović, Amir; Malić, Dragica; Štrkalj Despot, Kristina. 2010.  Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
  • Körbler, Đuro. 1938. Rukopisi i izdańa »Osmana«; Rukopisi i izdańa ostalih pjesama; Novo izdańe »Osmana«; Dodatak: M. Rešetar, Redakcije i rukopisi Gundulićeva »Osmana«. Djela Ǵiva Frana Gundulića: Stari pisci hrvatski, knj. IX. Zagreb: JAZU. 26–135.
  • Rešetar, Milan. 1918. Uvod. Djela Ińacija Ǵorǵi (Igńata Đorđića), Stari pisci hrvatski, knj, XXIV/1. Zagreb: JAZU. 6–73.
  • Sergejevič Lihačov, Dmitrij. 1966. Tekstologija: kratak ogled. Beograd: Naučna knjiga.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti