Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Tvrtko Vuković
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Opća mjesta psihoanalize: fantazma, sebstvo, spolnost. Predstavljanje koncepta imaginarnog, odnosno simboličkog. Psihoanalitičke teorije: Freud, Lacan. Kritika psihoanalitičkog čitanja: Felman. Freudovo čitanje kulture. Psihoanaliza i književnost.
Opis predmeta
Kolegij se u najširem smislu zasniva na teorijskim temeljima frojdovske i lakanovske psihoanalize, a u užem smislu na implikacijskoj psihoanalitičkoj književnoj kritici (Felman). Psihoanaliza nije metoda koja se aplicira na književni tekst, nego su književnost i psihoanaliza međusobno upletene i uključuju zajedničke problemske komplekse. Cilj je kolegija tako najprije dati osnove frojdovske i lakanovske psihoanalize, a potom pokazati smjerove psihoanalitičkog čitanja književnoga teksta, istaknuti razlike takva pristupa prema nekim drugim utjecajnim interpretacijskim strategijama te pojasniti kakav doprinos psihoanaliza može dati razumijevanju čitanja, interpretacije, autorstva, značenja, akisologije, epistemologije, reprezentacije te politike same institucije književnosti. S druge strane, takva će čitanja povratno ukazati na književne temelje psihoanalize kao znanosti, ali i na književne temelje sveukupnoga znanstvenoga znanja. Analitički će dio obuhvaćati rad na kanonskim proznim, pjesničkim i dramskim tekstovima hrvatske književnosti od realizma do danas.
Ciljevi predmeta
Dati uvid u osnove psihoanalitičkih teorija, ponajprije Freudove i Lacanove, te osnove psihoanalitičkog čitanja književnosti i kulture. Na temelju tih teorijskih osnova, na kanonskim romanima novije hrvatske književnosti pokazati mogućnosti psihoanalitičke kritike s obzirom na pitanja i probleme institucije književnosti, autorstva, čitanja, čitatelja, identiteta i dr.
Očekivani ishodi
Polaznici kolegija trebali bi kritički razmatrati sofisticirane i po humanistiku dalekosežne postavke psihoanalitičkih teorija te razvijati nove modele tzv. psihoanalitčkih čitanja i interpretacija književnih djela i kulturnih sadržaja.
Literatura
Obvezna
- Felman, Shoshana. 1982. Turning the Screw of Interpretation. Literature and Psychoanalysis. The Question of Reading: Otherwise., Baltimor — London: The Johns Hopkins University Press. 94—207.
- Fink, Bruce. 2009. Lakanovski subjekt. Zagreb: KruZak.
- Matijašević, Željka. 2006. Sigmund Freud. Strukturiranje nesvjesnog: Freud i Lacan, Zagreb: AGM.
- Matijašević, Željka. 2011. Uvod u psihoanalizu: Edip, Hamlet, Jekyll/Hyde. Zagreb: Leykam.
Izborna
- Elliott, Anthony. 2012. Uvod u psihoanalitičku teoriju. Zagreb: AGM.
- Felman, Shoshana. 1987. Jacques Lacan and Adventure of Insight, Cambridge—London.
- Vuković, Tvrtko. 2012. Tko je u razredu ugasio svjetlo. Zagreb: Meandarmedia.
- Wright, Elizabeth. 1988. Another Look at Lacan and Literary Criticism. New Literary History 3. 617–627.
- Žižek Slavoj. 2013. Gledanje iskosa: Uvod u Jacquesa Lacana uz popularnu kulturu. Zagreb: Meandarmedia.