Suvremene književnoteorijske rasprave

Sadržaj predmeta

Dekonstrukcija. Kritika dekonstrukcije. Dekonstrukcija kao etički zahtjev (Critchley). Suvremene književnoteorijske rasprave.

Opis predmeta

Dekonstrukciju je, kao poseban način čitanja tekstova, zasnovao 60-ih godina 20.st. francuski filozof Jacques Derrida. Unatoč otporu dobrog dijela akademskih filozofa, dekonstrukcija je s oduševljenjem prihvaćena na književnim odsjecima američkih sveučilišta. Međutim, od samog početka njezina etička i politička dimenzija (ili njihov nedostatak) postale su predmetom kritika. Skandal s ratnim novinskim člancima Paula de Mana kao i veliki utjecaj filozofije Martina Heideggera usmjerile su pozornost kritike upravo na etiku i politiku dekonstrukcije. Budući da dekonstrukcija nije filozofska metoda ni škola, nego u prvom redu specifičan pristup tekstovima, jasno je da je iz dekonstrukcijskih tekstova nemoguće izlučiti jasno definiranu političku ili etičku teoriju.

Međutim, Simon Critchley je u svojoj knjizi The Ethics of Deconstruction (1992),  slijedeći koncepciju etike Emanuela Levinasa, odredio dekonstrukciju kao etički zahtjev. 90-godine 20 stoljeća obilježile su, s jedne strane žestoka rasprava potaknuta Critchleyevom knjigom, a s druge, niz tekstova u kojima se Derrida u dijalogu s autorima poput Agambena, Levinasa, Blanchota, hvata ukoštac s etičkim i političkim temama.

Umjesto da prihvatimo ideju da je dekonstrukcija stvar prošlosti, valjalo bi istražiti posljedice i učinke spomenute rasprave u proučavanju književnosti.

U seminarskom dijelu nastave studenti će predstaviti teme svojih seminarskih radova i na taj način otvoriti prostor za raspravu o političkim i etičkim aspektima čitanja.

Ciljevi  predmeta

Dati kritički uvid u mehanizme funkcioniranja suvremenih književnoteorijskih pojava na akademskom tržištu. Odrediti pojam dekonstrukcije. Kroz diskusije o pročitanim tekstovima i predstavljanje teme vlastitog seminarskog rada, studenti bi trebali steći uvid u raspravu koja se već neko vrijeme vodi među suvremenim književnim i kulturnim teoretičarima i filozofima, ali i steći polazište za propitivanje kompleksnog problema etike i politike čitanja.

Očekivani ishodi

Kritički interpretirati sofisticirane mehanizme funkcioniranja najsuvremenijih književnoteorijskih pojava, posebice dekonstrukcijske pojmove, kao i njezine kritike. Steći uvid u rasprave suvremenih teoretičara. Ovladati teorijom za sudjelovanje u raspravi, odnosno za stvaranje novih programa integracije različitih metoda u interpretaciji teksta.

Literatura

Obvezna

Beardsworth, Richard. 1996. Derrida & the Political, London — New York: Routledge.

Critchley, Simon. 2009. Ethics, Politics, Subjectivity: Essays on Derrida, Levinas, and Contemporary French Thought, London: Verso.

Derrida, Jacques. 1994. Politiques de l'amitié, Paris: Galilée.

Derrida, Jacques. 2002. Sablasti Marxa: stanje duga, rad tugovanja i nova Internacionala. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.

Heidegger, Martin. 1947. Über den Humanismus. Frankfurt am Main: V. Klostermann

Izborna

• Agamben, Giorgio. 1993. The Coming Community. Minneapolis: University of Minnesota Press.
• Agamben, Giorgio. 2008. Ono što ostaje od Auschwitza: arhiv i svjedok. Zagreb: Izdanja Antibarbarus
• Derrida, Jacques. 1967. De la grammatologie. Paris: Édtions de Minuit
• Gasché, Rodolphe. 2007. The Honor of Thinking: Critique, Theory, Philosophy, Stanford: Stanford University Press.
• Zima, Peter V. 2002. Deconstruction and Critical Theory, London –New York: Continuum.