Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Pristup književnom kanonu
Književnoznanstveni modul
Nositeljica predmeta: Marina Protrka Štimec
Status predmeta: obvezni
Semestar: 4
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Književni kanon: okolnosti, uvjeti i posljedice oblikovanja. Teorijski, povijesni i medijski uvjeti. Književnost kao autonomna institucija. Autor. Čitateljska praksa. Kanonski tekst. Kulturni kapital.
Opis predmeta
U kolegiju se razmatraju okolnosti, uvjeti i posljedice oblikovanja književnog kanona. Teorijski, povijesni i medijski uvjeti tih procesa postavljaju se u odnos prema mehanizmima izdvajanja književnosti kao institucije, odnosno autonomnog područja koje vlastitu proizvodnju vrednuje prema sebi imanentnim, estetskim kriterijima. Književni kanon, u 19. stoljeću neodvojiv od jačanja autora kao funkcije i širenja čitateljskih praksi, suvremena kriza sveučilišta, obrazovanja i demokracije otkriva kao iznova relevantnu temu. Kanonski tekstovi i autori kao nositelji kulturne vrijednosti (kulturnog kapitala) određene zajednice istodobno služe kao instrumenti integracije i distinkcije unutar te iste zajednice, upućujući na složeno međudjelovanje političkog i estetskog.
Ciljevi predmeta
Upoznati kontekst oblikovanja književnog kanona te pitanja književnosti kao institucije – podjednako u povijesnom i suvremenom kontekstu. Objasniti pojmove autora, čitatelja, kanonskog teksta, kulturnog kapitala.
Očekivani ishodi
Polaznice/i će kritički analizirati specijaliziranu terminologiju vezanu uz književni kanon i kulturni kapital zajednice. Integrirat će stečeno znanje u raspravu o književnosti kao imanentnoj, autonomnoj pojavi te stvarati teorijske i kritičke predispozicije za interpretaciju srodnih problema u društveno-humanističkom akademskom miljeu.
Literatura
Obvezna
- Bourdieu, Pierre. 2011. Distinkcija. Društvena kritika suđenja. Zagreb: Antibarbarus.
- Casanova, Pascale. 2004. The World Republic of Letters. Cambridge, Mass, London: Harvard University Press.
- Protrka, Marina. 2009. Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb: Filozofski fakultet.
- Readings, Bill. 2016. Sveučilište u ruševinama. Zagreb: Meandarmedia.
Izborna
- Brešić, Vinko. 2005. Čitanje časopisa. Uvod u studij hrvatske književne periodike 19. st. Zagreb: Matica hrvatska.
- Jusdanis, Gregory. 1991. Belated Modernity and Aesthetic Culture: Inventing National Literature. Minneapolis: University of Minnesota Press.
- Kamuf, Peggy. 1997. The Divison of Literature or the University in Deconstruction. Chicago — London: The University of Chicago Press.
- Kolanović, Maša. 2006. Od pripovjedne imaginacije do roda i nacije: Marija Jurić Zagorka u kontekstu žanra romanse. Osmišljavanja: Zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela, Ur. Vinko Brešić, Zagreb: FF Press.
- Luhman, Niklas. 2001. Znanost društva. Zagreb: Politička kultura.
- Showalter, Elaine. 2001. Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem. Kolo 11/2. 348-370.
- Škiljan, Dubravko. 2002. Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing.