Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pristup književnom kanonu

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Marina Protrka Štimec

Status predmeta: obvezni

Semestar: 4

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Književni kanon: okolnosti, uvjeti i posljedice oblikovanja. Teorijski, povijesni i medijski uvjeti. Književnost kao autonomna institucija. Autor. Čitateljska praksa. Kanonski tekst. Kulturni kapital.

Opis predmeta

U kolegiju se razmatraju okolnosti, uvjeti i posljedice oblikovanja književnog kanona. Teorijski, povijesni i medijski uvjeti tih procesa postavljaju se u odnos prema mehanizmima izdvajanja književnosti kao institucije, odnosno autonomnog područja koje vlastitu proizvodnju vrednuje prema sebi imanentnim, estetskim kriterijima. Književni kanon, u 19. stoljeću neodvojiv od jačanja autora kao funkcije i širenja čitateljskih praksi, suvremena kriza sveučilišta, obrazovanja i demokracije otkriva kao iznova relevantnu temu. Kanonski tekstovi i autori kao nositelji kulturne vrijednosti (kulturnog kapitala) određene zajednice istodobno služe kao instrumenti integracije i distinkcije unutar te iste zajednice, upućujući na složeno međudjelovanje političkog i estetskog.

Ciljevi predmeta

Upoznati kontekst oblikovanja književnog kanona te pitanja književnosti kao institucije – podjednako u povijesnom i suvremenom kontekstu. Objasniti pojmove autora, čitatelja, kanonskog teksta, kulturnog kapitala.

Očekivani ishodi

Polaznice/i će kritički analizirati specijaliziranu terminologiju vezanu uz književni kanon i kulturni kapital zajednice. Integrirat će stečeno znanje u raspravu o književnosti kao imanentnoj, autonomnoj pojavi te stvarati teorijske i kritičke predispozicije za interpretaciju srodnih problema u društveno-humanističkom akademskom miljeu.

Literatura

Obvezna

  • Bourdieu, Pierre. 2011. Distinkcija. Društvena kritika suđenja. Zagreb: Antibarbarus.
  • Casanova, Pascale. 2004. The World Republic of Letters. Cambridge, Mass, London: Harvard University Press.
  • Protrka, Marina. 2009. Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb: Filozofski fakultet.
  • Readings, Bill. 2016. Sveučilište u ruševinama. Zagreb: Meandarmedia.

Izborna

  • Brešić, Vinko. 2005. Čitanje časopisa. Uvod u studij hrvatske književne periodike 19. st. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Jusdanis, Gregory. 1991. Belated Modernity and Aesthetic Culture: Inventing National Literature. Minneapolis: University of Minnesota Press.
  • Kamuf, Peggy. 1997. The Divison of Literature or the University in Deconstruction. Chicago — London: The University of Chicago Press.
  • Kolanović, Maša. 2006. Od pripovjedne imaginacije do roda i nacije: Marija Jurić Zagorka u kontekstu žanra romanse. Osmišljavanja: Zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela, Ur. Vinko Brešić, Zagreb: FF Press.
  • Luhman, Niklas. 2001. Znanost društva. Zagreb: Politička kultura.
  • Showalter, Elaine. 2001. Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem. Kolo 11/2. 348-370.
  • Škiljan, Dubravko. 2002. Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden marketing.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti