Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Akademsko pismo

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Dubravka Oraić Tolić

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–2

ECTS: 8

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: kraći pisani pregledni rad kao klauzura

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Strategije pisanja i konceptualizacije doktorskih radova te manjih istraživačkih cjelina, preglednih radova, istraživačkih radova, izvornih znanstvenih radova itd.

Opis predmeta

Kolegij je pretpostavljen kao teorijski i praktični uvod u pisanje znanstvenoga teksta (seminarskoga, magistarskog i doktorskoga rada) iz humanističkih znanosti. Teorijski će dati uvid u pojam znanosti, teme, vrednovanja i razradbe građe, služenja literaturom te jezičnim i pravopisnim osnovama akademskoga pisma. Također otvorit će se rasprava o znanstvenome radu kao žanru.

Ciljevi  predmeta

Na temelju proučenih strategija i konceptualizacija akademskog pisma, polaznik kolegija bit će osposobljen za samostalnu akademsku produkciju različitih vrsta znanstvenih članaka.

Očekivani ishodi

Studenti će samostalno producirati različite vrste znanstvenih članaka, moći će iskoristiti visoko specijalizirana znanja u pisanoj akademsko-istraživačkoj formi te integrirati metode vlastite znanstvene (sub)discipline u širi kontekst.

Literatura

Obvezna

  • Badeley, Graham. 2009. Academic writing as shaping and reshaping. Teaching in Higher Education 14/2. 209–219.
  • Oraić-Tolić, Dubravka. 2011. Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti