Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Uvod u znanost i znanstveni rad
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Vinko Brešić
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–2
Uvjeti za upis: nema uvjeta
ECTS: 8
Oblici provođenja nastave: predavanja, radionice, konsultacije, vježbe
Obveze studenata: sudjelovati u radionici i na vježbama u sklopu koji se piše recenziju nekoga znanstvenoga rada i izrađuje protokol znanstvenog istraživanja, a na kraju svaki student ispunjava obrazac DR.SC.-01 za prijavu svoje teme doktorskog rada
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: ocjenjuje se i vrednuje sudjelovanje u radionici i na vježbama i sinopsis, odnosno prijava teme
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Što je znanost, znanost od antike do danas, pojam i povijest humanističke znanosti, jezik i književnost kao njezine središnje teme, glavne znanstvene metode i posebice o trima za humanističke znanosti najvažnijim metodama – dokumentarnoj, deskriptivnoj i komparativnoj; što je filologija, tradicionalna podjela na jezik (lingvistiku), znanost o književnosti i povijest, 19. st. kao "zlatno doba filologije", historijska lingvistika, nacionalna, klasična, slavenska i indoeuropska filologija, filološke metode, kritika teksta, nova filologija ili odnos filologije i hermeneutike; kognitivna filologija, filologija i druge discipline. Kako napisati znanstveni rad: organizacija znanstvenog rada (hipoteza – tema – plan istraživanja – pisanje znanstvenog rada – zaključak/teza), znanstveni stil, citiranje i parafraziranje, baze podataka; vrste znanstvenih djela, institucije i istraživači, znanstvena područja, polja i grane; postupak odobravanja tema za stjecanje doktorata znanosti, primjeri, rad u radionicama i vježbe
Opis predmeta
Predmet se bavi pojmom i definicijom znanosti, odnosno njezine povijesti i metodologije, posebice pojmom filologije i njezinih tradicionalnih grana – jezikoslovlja i književnosti, odnosno filološkom metodom i njenim vezivanjem uz kritiku teksta i povijesni kontekst. S obzirom da su filološka pitanja često neodvojiva od pitanja interpretacije, problematizira se granica između filologije i hermeneutike (nova filologija) kao i ona grana filologije koja se bavi izučavanjem pisanih i usmenih tekstova (kognitivna filologija). U praktičnome dijelu svladavaju se elementi znanstvene pismenosti (akademsko pismo).
Ciljevi predmeta
Ovladati osnovnim znanjima o znanosti i znanstvenome istraživanju te uz pomoć mentora moći izraditi plan istraživanja i prijaviti temu.
Očekivani ishodi
Samostalno napisati sinopsis, odnosno ispuniti obrazac DR.SC.-01 za prijavu teme u postupak odobravanja teme za stjecanje doktorata znanosti. Širi ishodi podrazumijevaju samostalno produciranje različite vrste znanstvenih članaka, uporaba visoko specijaliziranih znanja u pisanoj akademsko-istraživačkoj formi te integraciju metode vlastite znanstvene (sub)discipline u širi kontekst.
Literatura
Obvezna
- Mejovšek, Milko. 22013. Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Zagreb: Naklada Slap.
- Zelenika, Ratko. 2000. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.
Izborna
- Franić, Zdenko. 1996. Kako citirati Internet u bibliografiji? (Pristupljeno 3. 3. 2014.)
- Gilli, Giaan Antonio. 1974. Kako se istražuje. Zagreb: Školska knjiga
- Jokić, Maja. 2005. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara.
- Miller, C. Delbert. 1968. Handbook of Research Design and Social Measurement, New York.
- Oraić-Tolić, Dubravka. 2011. Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.
- Panian, Željko, ur. 2005. Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik, Zagreb: EPH.
- Katunarić, Dražen, ur. 2009. Kriza obrazovanja. Europski glasnik 14. Zagreb: Hrvatsko društvo pisaca.