Književna topografija Dubrovnika

Sadržaj predmeta

Uvod u kolegij. Postanak Dubrovnika: između legende i stvarnosti. Političko uređenje Dubrovnika: od komune do aristokratske republike (struktura stanovništva: vlastela – građani /antunini i lazarini/ – pučani; upravna tijela Republike: knez, Veliko vijeće, Vijeće umoljenih, Malo vijeće; zastava, grb). Stalež i rod (dubrovački rodovi, patrilinearnost, endogamija; Specchio). Diplomacija: odnošenje harača na Portu. »Prva smrt Dubrovnika«: potres 6. travnja 1667. (dnevnik Nikolice Bunića, anonimno izvješće o potresu, pismo Vlaha Skvadrija, Jakov Palmotić Dionorić: Dubrovnik ponovljen). Gradske zidine, kule i utvrde (Minčeta, Bokar, Revelin, Sveti Ivan), Lovrjenac, Vrata od Pila, Vrata od Ploča, lazareti. Stradun, Onofrijeva i Mala fontana, Orlando.

Samostani (franjevački samostan, dominikanski samostan, ženski samostani)

Crkva svetoga Spasa, crkva svetoga Vlaha, katedrala svete Marije. Skale od jezuita, Collegium Rhagusinum, crkva svetoga Ignacija. Knežev dvor. Sponza. Crkvice. Ljetnikovci. Sveti Vlaho, dubrovački parac.

Opis predmeta

Kolegij donosi pregled povijesti Dubrovnika, s posebnim naglaskom na materijalnu kulturu grada. Polaznicima kolegija daje se uvid u cjelokupno političko uređenje Dubrovnika, sa svim zabilježenim promjenama u strukturi te bitnim povijesnim događajima koji su utjecali i na promjene materijalne kulture. 

Ciljevi  predmeta

Dati uvid u povijest Dubrovnika s naglaskom na topografiju i materijalnu kulturu.

Očekivani ishodi

Polaznik će kritički valorizirati ukupnost kulturne povijesti Dubrovnika i bitna topografska sjecišta grada. Bit će zatim sposoban uočiti promjene materijalne kulture na konkretnim primjerima. Visokospecijalizirana topografska znanja upotrijebit će u književnoznanstvenom akademskom miljeu, u kontekstu novijih disciplina književne geografije, kulturalnih studija i sl.

Literatura

Obvezna

• Lonza, Nella. 1997. Pod plaštem pravde. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
• Janeković Römer, Zdenka. 1999. Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
• de Diversis, Filip. 2004. Opis slavnoga grada Dubrovnika. Predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga Zdenka Janeković-Römer. Zagreb: Dom i svijet.
• Vekarić, Nenad. 2009. Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
• Razzi, Serafino. 2011. Povijest Dubrovnika. Dubrovnik: Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik.

Izborna

• Samardžić, Radovan. 1983. Veliki vek Dubrovnika, Beograd: Prosveta.
• Janeković Römer, Zdenka. 1994. Rod i grad: Dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
• Miović, Vesna. 2003. Dubrovačka diplomacija u Istambulu. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
• Brković, Ivana. 2009. Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća. Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića). Zagreb – Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti –  Književni krug Split. 255–276.
• Lonza, Nella. 2009. Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
• Kralj Brassard, Rina. 2011. Nikola (1673–1674), »komunsko dijete«. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku XLIX. Zagreb – Dubrovnik: HAZU. 105–132.
• Ćosić, Stjepan; Vekarić, Nenad. 2005. Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
• Fališevac, Dunja. 2007. Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi. Zagreb: Naklada Ljevak.
• Vekarić, Nenad. 2011–2013. Vlastela grada Dubrovnika 1–4, Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.