Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pučko kazalište

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Marijan Bobinac

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Pučki scenski oblici. Puk – narod. Pučko kazalište. Pučki komad. Razlike folklornih i elitnih scenskih forma. Kazališnopovijesna razmatranja. Dramska (pučka) produkcija njemačkoga govornog područja: Raimund, Nestroy, Horváth, Brecht, Turrini. Dramska (pučka) produkcija talijanskoga govornog područja: commedia dell’arte, Goldoni, Fo. Dramska (pučka) produkcija hrvatskoga govornog područja: Freudenreich, Tomić, Mesarić, Brešan.

Opis predmeta

Tema kolegija su razni oblici scenskoga pučkog izraza. U teorijskom smislu razjasnit će se pojmovi “puka”/”naroda”, “pučkoga kazališta” (pozornice za šire krugove gledatelja) i “pučkoga komada” (drame “za puk” ili “o puku”), te razlike što ih dijele od folklornih, odnosno elitnih scenskih formi. Posebna će se pažnja posvetiti internacionalnom značaju pučkoga kazališta i njegovoj zastupljenosti u velikim europskim gradovima 18. i 19. stoljeća (Beč, Pariz, Venecija). Kazališnopovijesna razmatranja potom će se povezati sa širim pregledom dramske produkcije što je u ranijim razdobljima pisana za pučke (prigradske) scene; od kraja 19. stoljeća naovamo, pučke drame, napose one ambicioniranih autora, sve češće dospijevaju i na elitne pozornice. U prikazu pučke dramske književnosti naglasak će biti na produkciji s njemačkoga govornog područja (Raimund, Nestroy, Horváth, Brecht, Turrini), no iscrpno će se govoriti i o talijanskoj (commedia dell’arte, Goldoni, Fo) i hrvatskoj (Freudenreich, Tomić, Mesarić, Brešan) tradiciji pučke drame.

Ciljevi  predmeta

Opisati različite oblike pučkog scenskog izraza. Proučiti pojmovlje pučke drame: puk, narod, pučko kazalište, pučki komad.

Očekivani ishodi

Kritičko korištenje teorija o pučkoj drami. Uočavanje razlike folklornih i elitnih scenskih forma. Stvaranje novih metoda za kritičko vrednovanje teatarsko-predstavljačkih formi folklorne provenijencije te vrednovanje integrativnih modela analize tekstova pučke drame i teatra.

Literatura

Obvezna

  • Batušić, Nikola. 1976. Hrvatska drama od Demetra do Šenoe. Zagreb: Nakladni zavod Matica Hrvatske.
  • Batušić, Nikola. 1978. Povijest hrvatskog kazališta. Zagreb: Školska knjiga.
  • Bobinac, Marijan. 1991. Otrovani zavičaj. Njemački pučki komad u dvadesetom stoljeću, Zagreb: Cekade.
  • Bobinac, Marijan. 2001. Puk na sceni. Studije o hrvatskom pučkom komadu. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
  • Yates, W. Edgar. 1996. Theatre in Vienna. A Critical History 1776–1995. Cambridge:  Cambridge University Press.

Izborna

  • Batušić, Nikola (ur.). 1986. Hrvatska drama 19. stoljeća, Split: Logos.
  • Klotz, Volker. 1976. Dramaturgie des Publikums, München – Wien: Hanser.
  • Klotz, Volker. 1980. Bürgerliches Lachtheater. Komödie, Posse, Schwank, Operette. München: Deutscher Taschenbuch-Verlag.
  • Machiedo, Višnja. 1987. Komedija dell'arte. Zagreb: Cekade.
  • McCormik, John. 1993. Nineteenth Century’s Popular Drama in France, New York: Routledge.
  • Senker, Boris. 2000. Hrestomatija novije hrvatske drame, I. (1895–1940), Zagreb: Disput.
  • Senker, Boris. 2000. Hrestomatija novije hrvatske drame II. (1940–1995), Zagreb: Disput.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti