Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
Književnoznanstveni modul
Nositeljica predmeta: Suzana Marjanić
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Književna i politička antropologija. Krležin politički angažman. Krležin korpus: Vražji otok, Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave.
Opis predmeta
Predavanjima i zajedničkim diskusijama (povodom 120. obljetnice Krležina rođenja: 1893/2013) u Krležinu korpusu, a iz vizure književne i političke antropologije, propitivat ćemo Krležin angažman između književnosti i politike, njegovu antitetičku vrtešku. Odnosno, daljnjim određenjem Stanka Lasića, u središtu je Krležine paradigme protagonist koji će tragati za smislom, apsolutom i pritom će se kretati od nekog autoriteta (od Pretpostavljenog, npr. Oca – obiteljskog, nacionalnog, vjerskog) k nekoj ljubljenoj osobi (Ženi): transgresija homo politicusa u homo eroticusa. Radi se o arhetipu koji se uočava u svim Krležinim romanima: Vražji otok (1923.): otac – Gabrijel – Ljiljana; Povratak Filipa Latinovicza (1932.): majka – Filip – Bobočka; Na rubu pameti (1938.): Domaćinski – Doktor – Jadviga; Banket u Blitvi (1938.-1962.): Barutanski – Nielsen – Karin; Zastave (1962.-1968.): otac – Kamilo – Ana Borongay.
Ciljevi predmeta
Proučiti romaneskni korpus Miroslava Krleže i njegov angažman između književnosti i politike.
Očekivani ishodi
Polaznici će biti osposobljeni analizirati i interpretirati i kritički vrednovati Krležine romane iz vizure književne i političke antropologije te propitati Krležin odnos između politike i književnosti. Moći će zatim integrirati visoko sofisticirane metode različitih društveno-humanističkih disciplina za stvaranje novih analitičkih instrumentarija za vrednovanje činjenica iz područja domaće književne povijesti.
Literatura
Obvezna
- Čale Feldman, Lada. 2006. Znanost, prostor, vrijeme: obrisi (hrvatske) književne antropologije. Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti. Ur. Benčić, Živa; Fališevac, Dunja. Zagreb: Disput. 13-32.
- Donat, Branimir. 2002. O Miroslavu Krleži još i opet. Zagreb: Dora Krupićeva.
- Engelsfeld, Mladen. 1975. Interpretacija Krležina romana "Povratak Filipa Latinovicza". Zagreb: Liber.
- Hećimović, Branko. 1997. Pod Krležinim kišobranom. Zagreb: Znanje.
- Žmegač, Viktor. 1986. Krležini evropski obzori: djelo u komparativnom kontekstu. Zagreb: Znanje.
- Žmegač, Viktor. 1988. Krleža i Nietzsche. Republika 5–6. 135–141.
Izborna
- Aleksander, Irina. 2003. Svi životi jedne ljubavi. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Naklada Jesenski i Turk.
- Bošković-Stulli, Maja. 1986. Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
- Flaker, Aleksandar. 1995. Riječ, slika, grad: hrvatske intermedijalne studije. Zagreb: HAZU.
- Gašparović, Darko. 1977. Dramatica krležiana. Zagreb: Cekade.
- Gerner, Eliza. 1993. Oproštaj s Gvozdom. Razgovori s Krležom. Zagreb: AGM.
- Ladika, Ivo. 1940. Krleža kao lirik. Zagreb: K. naklada Orbis.
- Lasić, Stanko. 1970. Sukob na književnoj ljevici: 1928-1952. Zagreb: Liber.
- Lasić, Stanko. 1974. Struktura Krležinih "Zastava". Zagreb: Liber.