Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
Književnoznanstveni modul
Nositeljica predmeta: Cvijeta Pavlović
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Romantizam u hrvatskoj književnosti. Preoblikovanje žanrovske hijerarhije. Mješoviti oblici: baladu, romancu, legendu i pjesničku pripovijesti. Autori: Victor Hugo, Walter Scott, Heinrich Heine, Franjo Marković, August Šenoa.
Opis predmeta
Kolegij je usredotočen na razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti u kontekstu svjetske književnosti. U tom se periodu događa bitno preoblikovanje žanrovske hijerarhije vrijednosti: uz uspon romana kao nove književne forme, romantička poetika potiskuje klasičnu formu epa i prednost daje kraćim pripovjednim oblicima u stihu. Victor Hugo, Walter Scott, Heinrich Heine, Franjo Marković, August Šenoa i drugi književnici epohe romantizma njeguju mješovite oblike (baladu, romancu, legendu i pjesničku pripovijesti), dajući poseban značaj pjesničkoj pripovijesti kao "smanjenom" junačkom epu, tj. obliku koji u njihovom dobu najbolje odgovara potrebama nove, široke čitateljske publike. To je iznimno važan segment povijesti oblika hrvatske književnosti, jer je pjesnička pripovijest nadživjela poetiku romantizma, i uspješno postojala u hrvatskoj književnosti tijekom čitavoga XIX. st.
Ciljevi predmeta
Proučiti razdoblje razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti u kontekstu svjetske književnosti s naglaskom na promjene u žanrovskoj strukturi. Analize tekstova pokazat će koje pripovjedne strukture dominiraju u pjesničkoj pripovijesti u odnosu na srodne prozne i stihovane oblike.
Očekivani ishodi
Kritičko korištenje teorija o pjesničkoj pripovijesti. Uočavanje razlike između nijansi u definiciji tog žanra. Stvaranje novih metoda za kritičko vrednovanje hibridnih književnih formi komparatističke provenijencije te vrednovanje integrativnih modela analize tekstova romantičarske književnosti.
Literatura
Obvezna
- Fališevac, Dunja. 1997. Žanrovi hrvatske narativne književnosti u stihu. Kaliopin vrt. Split: Književni krug. 7–27.
- Fališevac, Dunja. 2003. Poetološke i ideološke funkcije naracije u stihu u hrvatskoj književnoj kulturi Kaliopin vrt II, . Split: Književni krug. 7–25.
- Pavlović, Cvijeta. 2005. Priča u pjesmi. Zagreb: Disput.
- Slamnig, Ivan. Predromanizam i romantizam. Svjetska književnost zapadnoga kruga. Zagreb: Školska knjiga. 150–207.
Izborna
- Brešić, Vinko. 1992. Dragi naš Šenoa, Zagreb: Međunarodni slavistički centar Hrvatske.
- Dukić, Davor. 1998. Figura protivnika u hrvatskoj epskoj povijesnoj epici, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
- Pavličić, Pavao. 2007. Jerolim Kavanjin: Bogatstvo i uboštvo. Epika granice. Zagreb: Matica hrvatska. 287–335.
- Pavlović, Cvijeta. 2006. Šenoina poetika prevođenja. Zagreb: Matica hrvatska.
- Tomasović, Mirko. 1993. Hrvatski Walter Scott, Komparatističke i romanističke teme. Split: Književni krug. 125–128.
- Tomasović, Mirko. 1991. Poeta zagrabiensis. Poeti i začinjavci. Dubrovnik: Matica hrvatska. 118–128.