Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Uvod u interkulturnu književnost
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Zvonko Kovač
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Fenomeni interkulturalnosti. Novija hrvatska književnost i kultura u kontaktu s drugima. Pisci: S. Vraz, S. Matavulj, I. Ćipiko, Z. Kveder, S. Miličić, I. Andrić, I. Samokovlija, N. Simić, V. Desnica, M. Dizdar, M. Selimović, P. Vojnić-Purčar, B. Čosić, M. Kovač, J. Osti, D. Kekanović, I. Horozović, Dž. Karahasan.
Opis predmeta
U suvremenom studiju književnosti posebno se proučavaju fenomeni interkulturalnosti, kako u intencijskom (kognitivnom) tako i u empirijskom smislu. Prostor kontakata novije hrvatske književnosti i kulture sa susjednim slavenskim kulturama obilježen je specifičnom interkulturalnosti njezina jezičnoga medija, izraženom u konfesionalnim, tradicijskim i dijalektalnim diferencijacijama. Zbog toga će se u kolegiju osobita pozornost posvećivati piscima i tekstovima granične, odnosno dvojne pripadnosti (S. Vraz, S. Matavulj, I. Ćipiko, Z. Kveder, S. Miličić, I. Andrić, I. Samokovlija, N. Simić, V. Desnica, M. Dizdar, M. Selimović, P. Vojnić-Purčar, B. Čosić, M. Kovač, J. Osti, D. Kekanović, I. Horozović, Dž. Karahasan, itd.), kao i književno-kritičkim (esejističkim) interkulturnim reakcijama na tekstove i pojave interkontekstualnoga podrijetla (divergentnost opusa, interkulturalnost časopisa, međuknjiževna kritika, itd.).
Ciljevi predmeta
Teorijski proučiti fenomene interkulturalnosti. Povezati teorije sa specifičnim položajem hrvatske književnosti i kulture. Proučiti fenomene interkulturalnosti u opusu pisaca dvojne pripadnosti.
Očekivani ishodi
Kritički interpretirati i, u konačnici, vrednovati fenomen interkulturalnosti u interdisciplinarnom kontekstu. Uočiti pojave interkulturalnosti u nekim djelima hrvatske novije književnosti. Integrirati metode za analizu tekstova u ključu interkulturalne interpretacije te stvoriti preduvjete za kreiranje novih, vlastitih metoda analize i transdisciplinarnog istraživačkog instrumentarija.
Literatura
Obvezna
- Izabrani tekstovi pojedinih autora spomenutih u opisu kolegija, odnosno tekstovi sličnih «dvopripadnih autora» koje će studenti izabrati za svoje seminarske radove.
- Kovač, Zvonko. 2005. Međuknjiževna tumačenja. Zagreb: Biblioteka Književne smotre.
- Visković, Velimir, ur. 2011. Interkulturno-poredbeno izučavanje književnosti, Sarajevske sveske 32-33. 77–200.
- (Pristupljeno 3. 3. 2014.)
- Chiellino, Carmine, ur. 2000. Interkulturelle Literatur in Deutschland. Stuttgart-Weimar: Metzler Verlag.
Izborna
- Kovač, Zvonko. 2011. Međuknjiževne rasprave: Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Beograd: Službeni glasnik.
- Meša Selimović – dijalog s vremenom na razmeđi svjetova, 2011. Ur. Anđelković, Sava; Thomas, Paul-Louis Sarajevo: Šahinpašić.
- Filološke studije, 2011. 6/2008(1–2), Zagreb: FF Press (Pristupljeno 3. 3. 2014.)
- Peti-Stantić, Anita, ur. 2009. Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup / Tretje hrvaško-slovensko slavistično srečanje. Zagreb: FF press.