Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Boris Škvorc

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Teorija kulture i kulturalnih studija. Dekonstrukcija. Diskurzivne strategije  hibridizacije. Konstrukcije identiteta. Multikulturalni identiteti. Dijasporsko pozicioniranje. Čitanja suvremene proze.

Opis kolegija

Kolegij se bavi prezentiranjem i propitivanjem važnih pojmova s područja teorije kulture i kulturalnih studija. Iz dekonstrukcijske se pozicije čitaju kulturološke prakse, odnosno diskurzivne strategije  hibridizacije, konstrukcije identiteta, multikulturalnih identiteta i dijasporskog pozicioniranja. Težište je na njihovoj realizaciji u hrvatskoj i drugim književnostima i kulturalnim praksama. Nakon teorijske eksplikacije u središnjem dijelu kolegija i na seminarima propituju se neka čitanja suvremene proze i problemima hibridizacije i identiteta prilazi se iz perspektive postkolonijalne teorije kao mogućeg 'ključa' čitanja postmodernih identitetskih hibridizacija i njihove manifestacije u lokalnom kulturalnom i književnom polju.

Tijekom rada u kolegiju dekonstruirat će se dva hrvatska romana te jedan multikulturalni roman iz kanona (u nastajanju) tzv. zapadnog književnog kruga.

Ciljevi  predmeta

Proučiti temelje teorije kulture i kulturalnih studija da bi se analizirao problem konstrukcije identiteta, multikulturalnih identiteta i dijasporskog pozicioniranja u hrvatskoj i drugim književnostima i kulturalnim praksama.

Očekivani ishodi

Krajem kolegija polaznik će kritički vrednovati pitanja konstrukcije identiteta, multikulturalnih identiteta i dijasporskog pozicioniranja. Prepoznat će iste pojmove u hrvatskoj književnosti. Bit će sposoban samostalno analizirati odnosno dekonstruirati hrvatske i multikulturalne romane te kreirati nove programe za analizu i vrednovanje književnih i dr. djela u dekonstrukcijskom ključu.

Literatura

Obvezna

  • Baker, Chris. 2006. Cultural Studies. Theory and Practice. London: Routledge.
  • Foucault, Michel. 1994. Znanje i moć. Zagreb: Globus.
  • Young, Robert J. C. 2003. Postcolonialism. Oxford: Oxford University Press.
  • Slemon, Stephen. 2006. Postcolonial Critical Theories. G. Castle: Postcolonial Discourses. An Anthology. Oxford: Blackwell Publishers.
  • Hall, Stuart. 2001. Kulturalni studiji i njihovo teorijsko nasljeđe. Quorum 17/1. 182-200.

Izborna

  • Spivak, Gayatri Chakravorty. 1999. A Critique of Postcolonial Reason: Towards a History oft he Vanishing Present. London.
  • Spivak, Gayatri Chakravorty. 2007. Nacija i identitet. Zagreb.
  • Bhabha, Homi. 2002. Diseminacija – vrijeme, pripovijest i margine moderne nacije. Politika i etika pripovijedanja. Ur. Biti, Vladimir. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Said, Edward William. 1999. Orijentalizam. Zagreb: Konzor
  • Škvorc, B. Izabrani tekstovi ('Multikulturalizam, dijasopra i stereotipi; Okcident i Orijent: Osmanlije i islam prema kršćanstvu: Andrićevi franjevci u pričanju kolonijalne priče; i dr.).
  • Tri romana odabranih autora (Andrić, Ugrešić, Bauer, Jergović, Z. Smith, S. Rushdie…)

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti