Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Književna tematizacija novca

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Stipe Grgas

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Kriza suvremenog doba. Nova ekonomska kritika. Književna tematizacija novca. Konceptualizacije novca.

Opis predmeta

Uvažavajući izazove krize našega doba, ali i naputke takozvane nove ekonomske kritike kolegij propituje načine kako književnost tematizira novac kao sastavnicu ekonomske zbilje. Iako se novac smatra krvotokom ekonomije evidentno je da svjedočimo frustracijama njegove konceptualizacije. Polazište kolegija jest da se upravo u sferi financija odvijaju zlokobni procesi koji su transformirali ljudski svijet i da nam knjževnost može ponuditi evidenciju koja bi mogla upotpuniti epistemološki manjak. Iščitavanjem niza hrvatskih književnih djela kolegij će izdvojiti iz njih načine kako su pisci tematizirali i inkorporirali u svoje narative ekonomsku problematiku. Pregledom raznih konceptualizacija novca kolegij će pokazati u kojoj mjeri književnost adekvatno registrira novac, ali i u kojoj mjeri njegova književna tematizacija može pripomoći razumijevanju naravi novca. Nastojat će se pokazati kako današnji trenutak financija pokazuje kako upravo teorijske paradigme, čestoput optuživane zbog svojevrsnog autizma i manjka zbiljske relevantnosti, možda nude arhiv znanja koji bolje nego i sama disciplina ekonomije reflektiraju svijet zahvaćen procesima sveopće financijalizacije.  

Ciljevi  predmeta

Propitati načine književne tematizacije novca. Proučiti niz hrvatskih književnih djela. Ponuditi evidenciju o sferi financija koja bi mogla upotpuniti epistemološki manjak.

Očekivani ishodi

Student će moći kritički analizirati kako su pisci tematizirali i inkorporirali u svoje narative ekonomsku problematiku. Moći će povezati teorijske osnove s interpretacijom djela. Bit će sposoban raspravljati i razrađivati suvremene globalne i ekonomske pojave te stvarati vlastite istraživačke metode za tzv. integrativne i transdisciplinarne analize u humanistici.

Literatura

Obvezna

  • Amato, Massimo; Fantacci Luca. 2012. The End of Finance. Cambridge – Malden, MA : Polity.
  • Bruce, Susan; Wagner Valeria, ur. 2007. Fiction and Economy. Basingstoke: Palgrave Macmillan.
  • Clune, Micheal W. 2009. American Literature and the Free Market 1945-2000. Cambridge: Cambridge University Press,
  • De Goede, Marieke. 2001. Virtue, Fortune, and Faith: A Genealogy of Finance. Newcastle upon Tyne: University of Newcastle upon Tyne.
  • Simmel, Georg. 2003. Filozofija novca. Novi Sad: Izdavačka knjižarnica Zorana Stojanovića Sremski Karlovci.

Izborna

  • Grgas, Stipe. 2009. Nosorog kapitala Richarda Powersa u osamdesetima. Književna smotra XLI. 5–12.
  • Grgas, Stipe. Američki studiji danas: identitet, kapital, prostornost (u tisku)
  • Stiegler, Bernard. 2010. For a New Critique of Political Economy.  Cambridge – Malden, MA: Polity.
  • Woodmansee, Martha;  Osteen, Mark. 1999. The New Economic Criticism: Studies at the Intersection of Literature and Economics. London – New York : Routledge.
  • Žunec, Ozren. 2012. Kapitalizam i komunizam ili 'tvrda' i 'tekuća' modernost?. Quorum 28/1–3. 270–306.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti