Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Stipe Grgas

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Identitet. Drugi. Upisivanje prostora u identitetsku (samo)konstrukciju. Zaokret ka prostoru. Genealoška rekonstrukcija.

Opis predmeta

Bilo da se identitu pristupa kao relacionoj tvorevini, kao nečemu što se konstituira razlikovanjem od Drugoga ili kao supstancijalnoj kategoriji, on uvijek implicira problematiku prostora. Ovaj kolegij promišlja modalitete upisivanja prostora u identitetsku (samo)konstrukciju. Nakon razradbe aparature teorijskog promišljanja prostora, izlaganja temeljnih postavki zaokreta ka prostoru, kolegij izdvaja one sastavnice tog zaokreta koje su pertinentne promišljanju onoga što imenujem nacionalnim spacijalnim imaginarijem. Usredotočujući se na hrvatski identitet nakana je kolegija ispitati načine kako se on legitimirao prostornim parametrima, kako su se ti parametri mijenjali u dijakronijskom nizu i koje su implikacije razotkrivanja prostorne tematike za konceptualizaciju hrvatskog identiteta. Cilj je kolegija intervenirati u uriježene hrvatske diskurse o identitetu dio kojih pribjegava neupitnom slavljenjutog identiteta dok drugi pribjegavaju apodiktičkom nijekanju. Umreženje geografskog znanja u interdisciplinarni književnoteorijski pristup bacit će novo svijetlo na odabrani korpus tekstova, ponudit genealošku rekostrukciju (samo)konstrukcije nacionalnog identiteta i otvoriti mogućnot kritičkog propitivanja njegovih današnjih artikulacija.

Ciljevi predmeta

Proučiti modalitete upisivanja prostora u identitetsku (samo)konstrukciju. Izložiti temeljne postavke zaokreta ka prostoru. Ispitati načine kako se hrvatski identitet legitimirao prostornim parametrima.

Očekivani ishodi

Na temelju proučenih teorijskih ideja zaokreta ka prostoru i modela tvorbe identiteta, polaznik će razumjeti i prepoznati kako se hrvatski identitet tvori u prostornim vrijednostima.

Literatura

Obvezna

  • Bilgrami, Akeel. 2006. Notes toward the definition of 'identity'. Daedalus 135/4.
  • Döring, Jörg; Thielmann, Tristan. 2008. Spatial Turn: Das Raumparadigma in den Kultur- und Sozialwissenschaften, Bielefeld: Transcript Verlag.
  • Lefebvre, Henri, 1996. The Production of Space. Oxford: Blackwell.
  • Petković, Nikola. 2010. Identitet i granica: Hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk.
  • Warf, Barney; Arias, Santa, ur. 2009. The Spatial Turn: Interdisciplinary Perspectives. London – New York: Routledge.

Izborna

  • Grgas, Stipe. 2006. Kažnjavanje forme: irsko pjesništvo poslije Yeatrsa. Zagreb: Naklada MD.
  • Grgas, Stipe. 2008. More kao mjesto ili prostornost mora. Petar Šegedin-Ozren Žunec, S ove strane beskonačnosti: filozofiranje i more, Zagreb: Demetra.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti