Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Oblici minimalističke književnosti

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Josip Užarević

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Književni minimalizam. Funkcioniranje jezičnoumjetničkih tekstova. Umjetnost-Neumjetnost. Cjelovitost teksta. Status tropa i figura. Problem naracije. Problem semantičko-aksiologijske univerzalnosti i pojedinačnosti umjetničkih djela.

Opis predmeta

Problematika književnoga minimalizma do krajnosti ogoljuje problem strukturiranja i funkcioniranja jezičnoumjetničkih i općejezičnih tekstova. U kontekstu studija književnosti i teorije teksta kolegij se može shvatiti kao problematiziranje osnovnih književnoteorijskih postavaka (umjetnost-neumjetnost, cjelovitost teksta, status tropa i figura, problem naracije, problem semantičko-aksiologijske univerzalnosti i pojedinačnosti umjetničkih djela i dr.).

Ciljevi  predmeta

Studentima književnosti kolegij omogućuje bolje razumijevanje razlike i povezanost umjetničkoga i neumjetničkoga govora; istodobno se daje i uvid u sustav minimalističkih žanrova.

Očekivani ishodi

Student bi u konačnici trebao samostalno problematizirati proučene pojave, odnosno kritički interpretirati sofisticirane mehanizme teorija minimalističke književnosti, posebice metageneričke pojmove, kao i njihovu kritiku. Nadalje, trebao bi steći uvid u rasprave suvremenih teoretičara minimalizma, ovladati teorijom za sudjelovanje u raspravi, odnosno za stvaranje novih programa integracije različitih metoda u interpretaciji teksta.

Literatura

Obvezna

  • Jolles, Andre. 2000. Jednostavni oblici, Zagreb: Matica hrvatska.
  • Solar, Milivoj. 1980. Ideja i priča, Zagreb: Liber.
  • Škreb, Zdenko. 1968. Sitni i najsitniji oblici književnosti. Umjetnost riječi XII. 39–48.
  • Škreb, Zdenko. 1983. Mikrostrukture stila i književne forme: Uvod u književnost. Ur. Škreb, Zdenko; Stamać, Ante. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Užarević, Josip. 2005. Maksimum minimuma. Minimalistički jezičnoumjetnički tekst. Od fonetike do etike. Zbornik o sedamdesetogodišnjici prof. dr. Josipa Silića. Ur. Pranjković, Ivo Zagreb: Disput.

Izborna

  • Barth, John. 1989. Nekoliko reči o minimalizmu. Gradina 1. 145–152.
  • Džambo, Jozo. 1999. Maledicta ethnica. O nacionalnim stereotipima i verbalnoj agresiji. Dies academicus. Zbornik u čast dr. fra Ignacija Gavrana. Zagreb: Udruga đaka franjevačke klasične gimnazije – Visoko.
  • Èpštejn, M. 2000. Slovo kak proizvedenie. O žanre odnoslovija. Novyj mir 9. 204–215.
  • Gavran, Ignacije. 1962. Bludna psovka. Povjesno-psihološka studija, Sarajevo: Udruženje Dobri Pastir.
  • Užarević, Josip. 1999. Fenomenologija psovke. Republika 5-6. 187–200.
  • Užarević, Josip. 2003. Problem ponavljanja prekinutoga ponavljanja. Književna smotra 127/1. 37–44.
  • Užarević, Josip. 2006. Protonarativ i narativ – poslovica i vic. Umjetnost riječi 2-3. 147–170.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti