Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Književni regionalizam
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Vinko Brešić
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari te konsultacije
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Koncepcije povijesti književnosti i regionalizam kao kriterij, geografija hrvatske književnosti – srednjovjekovna (primorje), novija (primorje – zaleđe), novija (kontinent); Jug i Sjever, more i zemlja, prostor i percepcija, kontinuitet i identitet, regionalni identiteti, dalmatinska književnost, slavonska književnost, identitet povijesti, prostora i njegove kulturne baštine, kvantitativni i kvalitativni idenitet, novi regionalizam kao reakcija na globalizaciju i novu univerzalizaciju, lokalne škole i lokalne tradicije i trendovi.
Opis predmeta
Među specifičnostima hrvatske književnosti ističu se njezina trojezičnost i tropismenost (E. Hercigonja) te podjela na stariju, dopreporodnu, i na noviju, postpreporodnu nacionalnu književnost. S ovima u najužoj vezi je i njezin regionalizam uvjetovan geografskim i historijskim razlozima. Književna povijest zato pri utvrđivanju kontinuiteta hrvatske kao jedinstvene nacionalne književnosti bilježi ne samo veću ili manju prisutnost već i potpunu odsutnost pojedinih regija. Prostor i njegove geoklimatske i društvene značajke uvjetovale su izrazito disperzivan karakter hrvatske književnosti, pa su pojedine hrvatske regije u određenim povijesnim razdobljima pripadale različitim, više ili manje dominantnim kulturološkim krugovima. Prostor i njegova kulturološka fragmentacija pokazali su se u isto vrijeme i kao faktor disimilacije, ali i kao faktor asimilacije, pa su u svim hrvatskim pokrajinama vidljivi tragovi prožimanja različitih tradicijskih kulturnih krugova. Jedno od važnijih pitanja koja pritom iskrsavaju svakako je ono o karakteru, odnosno strukturi takve književnosti i o njezinoj vezi s prostorom, tj. kako prostor utječe na oblikovanje književnog (kontinentalnoga vs mediteranskoga) diskursa. Ovo pitanje potiče i na svoj način zaoštrava najnovija diferencijacija hrvatske književnosti po topografskome ključu unutar tzv. novoga regionalizma. Okružje nove postmodernističke globalizacije ukazuje na procese novoga preslagivanja i konstruiranja nacionalnoga identiteta, koji ionako nikada nije bio monolitan, najmanje statičan.
Ciljevi predmeta
Cilj je kolegija pokazati kako se na primjeru hrvatske književnosti konstruira identitet povijesti, prostora i njegove kulturne baštine, tj. da konačnici da nijedan identitet nije identiet istosti, već da se temelji na razlici, odnosno krajnjoj sličnost.
Očekivani ishodi
Očekuje se da će studenti usvojiti visoko razvedene teorijske pretpostavke o književnosti i identitetu, kritički pristupiti aporijama o tome što je identitet i koji faktori utječu na njegovo konstruiranje te iskoristiti najnovije analitičke metode analize procesa proizvodnje hrvatske književnosti.
Literatura
Obvezna
- Brešić, Vinko. 2005. Slavonska književnost i novi regionalizam, Osijek: Matica hrvatska.
- Foucault, Michel. 1966. O drugim prostorima. Glasje 6. 8-14.
- Grgas, Stipe, 1996. Prostornost u društvenim znanostima. Filozofska istraživanja 1. 267-273.
- Sekulić, Duško. 1997. Prostor i identitet. Erasmus 19. 46-57.
Izborna
- Fox, Jeremy. 2000. Chomsky and Globalisation. Cambridge: Cambridge University Press.
- Gregory, Derek. 1994. Geographical Imaginations. Cambridge: Cambridge University Press.
- Katičić, Radoslav. 1994. Mediteran i najranija hrvatska književnost. Knjiga Mediterana. Split: Književni krug. 9–17
- Matanović, Julijana. 1986. Odnos nacionalne i regionalne književnosti. Revija 10. 45–48.
- Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran. 2003. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
- Skok, Joža. 1983. Elementi za tvorbu poetike kajkavskog pjesništva na zavičajnim idiomima. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 18. 51–63.