Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Medijsko čitanje hrvatske književnosti
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Vinko Brešić
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: Izrada sinopsisa
Oblici nastave: predavanja, rad u radionicama, vježbe, konsultacije
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
„Prirodni“ medij, tip komunikacije, autorstvo i žanrovi od Baščanske ploče do Misala 1483, povijest knjige, tiskarstvo i nakladništvo, rukopis i tiskopis, original i kopija, autori i publika, žanrovska slika starije hrvatske književnosti, od kalendara do novina, komunikacija i demokratizacija, nova medijska slika svijeta, popularna kultura; uloga časopisa u proizvodnji novih književnih oblika, žanrova, stilova, postupaka i profesija, medij kao novi kriterij podjele nacionalne književnosti i kulture, odnos tiskanih (knjiga, kalendara, časopis, novine) i elektronički medija (film, radio, TV, Internet), žurnalizacija i globalizacija, tekst i hipertekst.
Opis predmeta
Polazeći od teze o nacionalnoj književnosti kao relativno uređenoj strukturi koju osim autora i djela čine i mediji, predmet se bavi odnosom triju glavnih modela hrvatske književnosti (srednjovjekovne, starije i novije) i njihovim pripadajućim medijem u kojemu se ti modeli realiziraju. Tako je za model srednjovjekovne hrvatske književnosti karakterističan prirodni medij kamen i pergamena, za stariju knjiga, a za noviju novine i čaospis – tiskani, odnosno elektronički. Njihova tehnološka svojstva bitno utječu i na strukturu tekstova, posredno na strukturu književnosti i tip kulture (orlani, tekstualni, vizaulni) koji mediji generiraju. To mediju daje ne pasivnu, tek puko posredničku, već relativno važnu (inter)aktivnu ulogu.
Ciljevi predmeta
Pokazati kako medijsko-recepcijski faktori utječu na strukturu književnosti
Očekivani ishodi
Nakon odslušanoga kolegija studenti će biti sposobni obrazložiti medijske razloge studijske podjele nacionalne književnosti na tri modela, primijeniti stečena znanja za prepoznavanje različitih oblika književnih djela i njihovu klasifikaciju s obzirom na značajke medija kroz koji se pojavljuju te uočiti obilježja književnog djela koja se medijskom promjenom više ili manje zadržavaju, odnosno gube (npr. priča, likovi, motivacija, karakterizacija, deskripcija i sl.)
Literatura
Obvezna
- Brešić, Vinko. 2005. Čitanje časopisa. Uvod u studij hrvatske književne periodike 19. st. Zagreb: Matica hrvatska.
- Brešić, Vinko. 2014. Praksa i teorija književnih časopisa, Zagreb: FF-press
- Inglis, Fred. 1997. Teorija medija. Zagreb: Barbat – AGM.
- Protrka Štimec, Marina. 2009. Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb: Filozofski fakultet.
Izborna
- Batušić, Nikola. 1983. Gavella – književnost i kazalište, Zagreb: Grafički Zavod Hrvatske.
- Horvat, Josip. 1962. Povijest novinstva Hrvatske 1771 – 1939. Zagreb: Stvarnost.
- Kipphan, Helmut. 2001. Handbook of Print Media. Tehnologies and Production Methodes. Heidelberg: Springer.
- McLuhan, Marshal. 1973. Gutenbergova galaksija. Nastajanje tipografskog čoveka. Beograd: Nolit.
- Stipčević, Aleksandar. 22006. Povijest knjige. Zagreb: Naklada Ljevak.
- Žmegač, Viktor. 2010. SMS eseji. Zagreb: Profil multimedija.