Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
Književnoznanstveni modul
Nositeljica predmeta: Ivana Brković
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika
Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
1–2. Polazišta i definicije – pojmovi mjesta i prostora u suvremenim društvenim znanostima i humanistici (prostorni obrat) – književni prostor u znanosti u književnosti – književni prostor kao reprezentacijski fenomen – prostorni elementi – "konkretni" i simbolički prostor u književnosti
3–4. Smjernice za analizu književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora ranog novog vijeka – primjer prostorne analize: struktura prostora u romanu Planine Petra Zoranića
5–6. Prostori identiteta/alteriteta – identitet i prostor – vrijeme i prostor: dijakronijska i sinkronijska dimenzija književnog prostora – krajolik sjećanja, lieux de mémoire, etnobraz – primjer prostorne analize: prostor identiteta u Osmanu Ivana Gundulića i Pavlimiru Junija Palmotića
7–8 . Prostori alteriteta – primjer prostorne analize: prostori Drugoga u Osmanu Ivana Gundulića i Dubrovniku ponovljenom Jakete Palmotića Dionorića
9–10. Geokritika – mjesto kao prostorni referent – reprezentacija Dubrovnika u domaćih i stranih autora u ranom novom vijeku
11–12. Topologije svetih prostora u književnosti (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Junije Palmotić, Sveta Katarina od Sijene)
13–15. Modeli rodnih prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka (ljubavna poezija; Nikola Nalješković, Komedija VI; Junije Palmotić, Captislava; Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga)
Opis predmeta
Kolegij će se baviti reprezentacijom književnog prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka.
Ciljevi predmeta
U skladu s epistemološkim postavkama prostornog obrata (spatial turn), studenti će se uputiti u suvremene koncepte prostora u književnoj znanosti, koji će biti polazište interpretacije reprezentativnih tekstova hrvatskih autora nastalih u ranom novom vijeku. Pristupajući književnom prostoru kao reprezentacijskom fenomenu, u analizi će se nastojati detektirati procedure diskurzivne proizvodnje prostora na trima međuovisnim razinama: tekstnoj, intertekstualnoj i kontekstualnoj. Također, književnim će se prostorima pristupiti iz perspektive oblikovanja kolektivnih identiteta/alteriteta. Sukladno tomu, cilj je analize osvijetliti književne prostore kao nositelje mnogostrukih i višeslojnih značenja – literarnih, povijesnih, (geo)političkih, društvenih, religijskih i kulturnih – generiranih različitim tipovima diskursa, karakterističnima za hrvatsku sredinu, ali i (zapadnu) Europu u ranom novom vijeku.
Očekivani ishodi
Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove u suvremenoj teoriji prostora u društvenim i humanističkim znanostima (prostorni obrat, prostor, mjesto, prostor kao kulturni proizvod, vrijeme-prostor, Trećeprostor, heterotopija i dr.). Također, student će moći primijeniti relevantne teorijske spoznaje o književnom prostoru (književni prostor kao reprezentacijski fenomen; konkretna i simbolička dimenzija književnog prostora, struktura književnog prostora, prostor i identitet) u analizi književnih tekstova. Student će biti osposobljen identificirati osobitosti književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora u ranom novom vijeku i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.
Literatura
Obvezna
Teorijska literatura
- Robert Davis. 1998. The Geography of Gender in the Renaissance. Ur. Brown, Judith; Davis, Robert. Gender and Society in Renaissance Italy. Harlow. 19-38.
- Lotman, Jurij. 2001. Struktura umjetničkog teksta. Zagreb: Alfa, 2001. (poglavlje "Kompozicija verbalnog umjetničkog djela", str. 280–379)
- Lutwack, Leonard. 1984. The Role of Place in Literature. Syracuse: Syracuse University Press.
- Westphal, Bertrand. 2011. Geocriticism: Real and Fictional Spaces. New York: Palgrave Macmillan.
- Zoran, Gabriel. 1984. Towards a Theory of Space in Narrative. Poetics Today 5/2: 309–335.
Književni izvori
- Petar Zoranić, Planine
- Ljubavna lirika Ranjinina zbornika
- Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Osman
- Junije Palmotić, Pavlimir; Captislava; Sveta Katarina od Sijene
- Jaketa Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen
- Antun Kanižlić, Sveta Rožalija
- Nikola Nalješković, Komedija VI.
Izborna teorijska literatura
- Dennerlein, Katrin. 2009. Naratologie der Raumes. Berlin – New York: De Gruyter.
- Foucault, Michel. 1996. O drugim prostorima. Glasje 3/6: 8–14.
- Hallet, Wolfgang; Neumann, Birgit, ur., 2009. Raum und Bewegung in der Literatur: Die Literaturwissenschaften und der Spatial Turn. Bielfeld: transcript Verlag.
- Miller, Joseph Hillis 1995. Topographies. Stanford: Stanford University Press.
- Leerssen, Joep. 2007. Identity/Alterity/Hybridity. Ur. Beller M.; Leerssen J. Imagology: The cultural construction and literary representation of national characters: A critical survey. Amsterdam – New York: Rodopi. 335–342.
- Lefebvre, Henri. 2005. The Production of Space. Blackwell Publishing.
- Said, Edward. 2000. Invention, Memory, and Place. Critical Inquiry 26/2: 175–192.
- Soja, Edward. 1996. Thirdspace: Journeys to Lost Angeles and Other Real-and- Imagined Places. Oxford: Blackwell Publisher.
- Tally, Robert, ur. 2011. Geocritical Explorations: Space, Place, and Mapping in Literary and Cultural Studies. New York: Palgrave MacMillan.
- Würzbach, Natascha. 2001. Erzählter Raum: Fiktionalen Baustein, kultureller Sinträger, Ausdruck der Geschlechterordnung. Erzählen und Erzähltheorie im 20. Jahrhundert. Ur. Helbig, J.; Heidelberg: Winter. 105–129.