Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Leo Rafolt
Status predmeta: obvezni
Semestar: 2
ECTS: 3
Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika
Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad
Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Osnovne tematske jedinice predmeta sljedeće su: pojam nacionalne književne historiografije, epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji (od pozitivizma do postmodernističkih i poststrukturalističkih pokušaja sinteza), mjesto književnopovijesnog diskurza u nacionalnoj filologiji, raznovrsnost pristupa i teorijsko-metodoloških postavki (pozitivizam, estetizam, stilistička kritika, ideologemsko čitanje itd.), heterogenost područja istraživanja (pojam regionalizma u književnoj historiografiji), velika imena naše filologije, posebice hrvatske književne historiografije (od Jagića do Katičića).
Opis predmeta
Kolegij će se baviti razvojem hrvatske književne historiografije u kontekstu različitih epistemoloških obrata u humanistici 19. i 20. stoljeća.
Ciljevi predmeta
Uvesti studente u čitanje i istraživanje temeljnih sintetskih djela povijesti hrvatske književnosti, primjerice povijesti Vatroslava Jagića i Branka Vodnika, Mihovila Kombola, Slavka Ježića, Antuna Barca, sve do modernije koncipiranih povijesti književnosti Ive Frangeša, Dubravka Jelčića i Slobodana Prosperova Novaka, odnosno parcijalnih sinteza, bilo pojednih razdoblja, stilskih formacija ili žanrova (Armin Pavić, Tomo Matić, Franjo Bučar, Krešimir Georgijević itd.).
Očekivani ishodi
Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove u suvremenoj teoriji književne historiografije. Također, student će moći primijeniti relevantne teorijske spoznaje o razvoju hrvatske književne historiografije u analizi samih književnih tekstova. Student će biti osposobljen identificirati osobitosti hrvatskog književnohistoriografskog diskurza u kontekstu različitih epistemoloških modela koji su na njega djelovali.
Literatura
- Jagić, Vatroslav. 1867. Historija književnosti naroda hrvatskoga i srpskoga. Zagreb.
- Pavić, Armin. 1871. Historija dubrovačke drame. Zagreb.
- Medini, Milorad. 1902. Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb.
- Šurmin, Đuro. 1903-4. Hrvatski preporod, I-II. Zagreb.
- Vodnik, Branko. 1913. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
- Bučar, Franjo. 1910. Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Zagreb.
- Kombol, Mihovil. 1945. Poviest hrvatske književnosti do preporoda. zagreb.
- Matić, Tomo. 1945. Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda. Zagreb.
- Barac, Antun. 1954-60. Hrvatske književnost, I-II. Zagreb.
- Ježić, Slavko. 1944. Hrvatska književnost od početaka do danas. Zagreb.
- Georgijević, krešimir. 1969. Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni. Zagreb.
- Frangeš, Ivo. 1987. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
- Jelčić, Dubravko. 1997. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
- Katičić, Radoslav. 2007. Litterarum studia: književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. Zagreb.
- Brešić, Vinko, 2015. Hrvatska književnost 19. stoljeća, Zagreb