Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatska kultura i civilizacija
Književnoznanstveni modul
Nositelj predmeta: Stipe Botica
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika
Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad
Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
U obzir će se uzeti sljedeći aspekti: korijeni hrvatske kulture, pretpovijesna kulturna dobra na prostoru Hrvata, baština iz pradomovine, dolazak Hrvata, sveza s kršćanstvom, kompleks kulture i civilizacije u srednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih spomenika kulture, glagoljaška tradicija, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, renesansa u kulturi (književna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata (barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam, /pred/romantizam, hrvatski narodni i kulturni preporod, ilirizam, realizam, modernizam u Hrvata, važniji tijekovi hrvatske kulture u XX. stoljeću). Obrada pojedinih slojeva kulture i civilizacije. Izravan kontakt s nekim kulturnim činjenicama: slika, čitanje, dijalog, posjet eksponatima. Europski (svjetski) kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i civilizacijskim dobrima: razvijanje, njegovanje, čuvanje i "življenje" hrvatske kulture. Kritički stav prema stručnoj literaturi (tematski).
Opis predmeta
Kolegij će pružiti komparativni prikaz hrvatskih kulturnih dobara/vrednota u interdisciplinarnom kontekstu.
Ciljevi predmeta
Cilj je ovog niza predavanja upoznati studente s činjenicom da je kultura (i civilizacija) zbroj svih materijalnih, duhovnih i socijalnih dobara/vrednota što ih je stvorilo ljudsko društvo s ciljem poboljšanja i unapređenja ljudskoga života. Sve to stvoreno na jednom prostoru i u jednom narodu može se stoga i nazivati nacionalnim imenom. U takvu kontekstu funkcionira sintagma hrvatska kultura. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta, prateći povijest hrvatske kulture, nužno se pretpostavlja multidisciplinarnost.
Očekivani ishodi
Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove vezane uz kulturološka istraživanja u hrvatskoj filologiji. Student će, također, biti osposobljen identificirati sve osobitosti hrvatskog književnokulturnog i jezičnokulturnog prostora i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.
Literatura
Obvezna
- Botica, S. Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb, 1995.
- Hrvatska i Europa 1-3. Ur. Ivan Supičić, HAZU i AGM, Zagreb, 1997-2002.
- Rapacka, J. Leksikon hrvatskih tradicija. MH, Zagreb, 2002.
- Šanjek, F. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb, 1996.
- Umjetničko blago Hrvatske. Prir. R. Ivančević, "Motovun", 1993.
Dopunska
- Cambi, N. Antika. Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
- Damjanović, S. Slovo iskona. MH, Zagreb, 2002.
- Hunt, L. Nova kulturna historija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
- Katičić, R. Literarum studia. MH, Zagreb, 1998.
- Macan, T. Povijest hrvatskog naroda. Zagreb, 1992.
- Mijatović, A. Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. ŠK, Zagreb, 2001.
- Simonić, A. Civilizacijske razmeđe znanja (Misterij kulture tijekom povijesti), knj. 1. Vitograf, Rijeka, 2000.
- Sykes, B. Sedam Evinih kćeri (Genetička povijest Europljana). Naklada Zadro, Zagreb, 2002.