Hrvatski latinizam

Opis predmeta

U kolegiju se, na tragu prethodno utvrđenih interesa slušača, predstavljaju pojedini žanr, razdoblje ili autorski opus hrvatske latinističke književne kulture.

Ciljevi predmeta

Cilj je ovog niza predavanja upoznati studente s latinističkom komponentom hrvatske književne i jezične povijesti.

Očekivani ishodi učenja za predmet

Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove vezane uz latinistički korpus tekstova u hrvatskoj književnoj kulturi. Student će, također, biti osposobljen identificirati sve osobitosti hrvatskog latinističkog književnokulturnog i jezičnokulturnog fenomena i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.

Sadržaj predmeta

Latinski je na natpisima hrvatskih vladara i u njihovoj službenoj korespondenciji posvjedočen u devetome stoljeću. Sve do sredine devetnaestoga stoljeća, kad je konačnom pobjedom ideologije nacionalnoga preporoda prestao biti službenim jezikom Sabora i nastavnim jezikom u hrvatskim školama, latinski u hrvatskoj književnosti ravnopravno supostoji s narodnom jezikom. Takav bilingvizam sam po sebi nije nikakva hrvatska specifičnost, jer se slična pojava može uočiti i u drugim sredinama: ono što je atipično u hrvatskome latinitetu jest njegova trajnost i iznimno bogata produkcija. Specijalizirani katalog hrvatskih latinista NSK navodi 3685 osoba; do sredine 19. stoljeća na latinskome je tiskano dvostruko više naslova hrvatskih autora nego na hrvatskome (6000 : 3000).

Literatura

Obvezna

• Latinsko pjesništvo hrvatskoga humanizma, u knjizi: Mirko Tomasović - Darko Novaković, Marko Marulić - Hrvatski latinisti, Školska knjiga, Zagreb 1994, str. 53-119.
• Hrvatski latinisti. Razdoblje humanizma. Priredio i predgovor napisao Darko Novaković. Naklada "Erasmus", Zagreb 1994, 105 str.; Zagreb 21997, 117 str.
• Darko Novaković. Hrvatski latinizam u XVII. stoljeću, u knjizi: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III, gl. ur. I. Supičić, ur. I. Golub, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2003. [2004], 551-563.
• Vladimir Vratović. Hrvatski latinizam u XVIII. stoljeću, u knjizi: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. III, gl. ur. I. Supičić, ur. I. Golub, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2003. [2004], 565-575.
• Ivica Martinović. Latinski i latinisti u XIX. stoljeću, u knjizi: Hrvatska i Europa. Kultura, znanost i umjetnost, sv. IV, gl. ur. M. Ježić, ur. J. Bratulić, J. Vončina, A. D. Jelčić, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Školska knjiga, Zagreb, 2009, 285-303.

Dopunska

• Neven Jovanović. Croatian Neo-Latin literature and its uses, u: A Handbook to Classical Reception in Eastern and Central Europe. Ur. Z. Martirosova Torlone, D. LaCourse Munteanu, D. Dutsch. Wiley-Blackwell, Oxford, 2017, 35-45.
• Darko Novaković. U krilu vile Latinke: studije o hrvatskom humanizmu. Ex libris, Zagreb, 2015.
• Vlado Rezar. De morte Christi Damjana Beneše, uvodna studija u: Damjan Beneša, De morte Christi, Ex libris, Zagreb, 2006, 11-97.
• Darko Novaković. Latinsko pjesništvo Pavla Štoosa, u: Dani hvarskog kazališta XXIV. Hrvatska književnost u doba Preporoda (ilirizam, romantizam). Ur. N. Batušić i dr., Split 1998, str. 277-302.
• Gorana Stepanić. Formalni eksperimenti u latinskom pjesništvu Pavla Rittera Vitezovića (1652-1713), u: Pavao Ritter Vitezović i njegovo doba (1652-1713), ur. A. Jembrih, I. Jukić. Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2016, 333-348.