Semantika

Sadržaj predmeta

Semantika. Riječi i značenje. Od pojma do riječi. Od riječi do pojma.

Opis predmeta

U sadržaju ovoga kolegija posebna će pozornost biti posvećena najranijim promišljanjima značenjskih pojavnosti, zatim tradicionalnom europskom strukturalizmu, ali i najnovijim objašnjenjima koja dolaze iz kognitivne lingvistike. Kolegij je podijeljen u tri glavna dijela: semantika pojedinačnog leksema, odnosi leksema na paradigmatskoj razini te odnos semantike i sintakse. U okviru tih poglavlja obradit će se temeljni tradicionalni pojmovi kao što su homonimija, sinonimija, polisemija i antonimija, a pritom će se posebna pozornost posvetiti tradicionalnom poimanju navedenih pojmova, ali i onim vrlo suvremenim viđenjima. Jednako tako će se analizom tradicionalnih, ali i suvremenih pristupa, rasvjetljavati odnosi leksema na paradigmatskoj razini i posebno upućivati na značenjske isprepletenosti leksema te njihove složene značenjske odnose. Na sintagmatskoj razini cilj je upoznati studente s tzv. gramatičkim značenjem, to jest međusobnom značenjskom djelovanju pojedinih rečeničnih dijelova. Studenti će se također upoznati s najnovijim pristupima metafori i metonimiji, koji se odnose i na značenjske pojavnosti pojedinačnih leksema, ali isto tako igraju veoma važnu ulogu u tzv. gramatičkom značenju. Svim navedenim temama pristupat će se s gledišta različitih teorijskih postavki jer cilj je ovoga kolegija upoznati studente s različitim mogućnostima interpretacije značenjskih pojavnosti. Studentima će se predstaviti jezik kao jedno od sredstava koje pomaže u kategorizaciji iskustva sa svijetom, životom. Pokazat će mu se dva pristupa: od riječi prema značenju će se upoznati s dvama različitim pristupima istraživanju značenja: od pojma do riječi i od riječi do pojma. Upoznat će ih se s problemom značenja i teorijskim pristupima značenju. Posebna će se pozornost dati prototipnoj teoriji. Studente će se potaknuti da istražuju značenjske odnose među riječima, na konkretnim primjerima. Predstavljanjem različitih načina raščlambe značenja riječi, posebno sinonima, želi ih se osposobiti da sami budu sposobni istraživati značenjske odnose ne samo riječi, nego i gramatičkih struktura. Jedan je od glavnih ciljeva pokazati kako i najsitnije jezične razlike mogu djelovati na značenje rečenice ili (dijela) teksta.

Ciljevi predmeta

Cilj je ovoga kolegija upoznati studente s različitim načinima promišljanja značenjskih pojavnosti, koje nalazimo na svim razinama lingvističke analize. Dakle, cilj je pokazati kako se jedna te ista značenjska pojavnost može rasvijetliti s različitih teorijskih gledišta. Ovakvim pristupom želimo ne samo upoznati studente s mnogoslojnošću značenjskih pojavnosti koje nalazimo u jeziku, već im jednako tako pokazati da se tim pojavnostima može pristupati na različite načine. Kako su značenjske pojavnosti dio svih takozvanih razina jezične analize, cilj je ovoga kolegija ukazati studentima na važnost zahvaćanja u značenje bez obzira o kojoj se jezičnoj jedinici radilo u njihovim budućim istraživanjima.

Očekivani ishodi

Predstavljanjem različitih načina raščlambe značenja riječi, posebno sinonima, želi ih se osposobiti da sami budu sposobni istraživati značenjske odnose, ne samo riječi, nego i gramatičkih struktura. Jedan je od glavnih ciljeva pokazati kako i najsitnije jezične razlike mogu djelovati na značenje rečenice ili (dijela) teksta. Polaznici će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.

Literatura

Obvezna

• Lyons, J. 1977. Semantics, Vol I/II, Cambridge University Press.
• Ullman, S. 1962. Semantics: an Introduction to the Science of Meaning. Basil Blackwell & Matt Ltd.
• Žic-Fuchs, Milena. 1991. Znanje o jeziku i znanje o svijetu. Zagrebu: SOL.
• Geld, Renata. 2006. Konceptualizacija i vidovi konstruiranja značenja: temeljne kognitivnolingvističke postavke i pojmovi. Suvremena lingvistika 62. 183-211.
• Jelaska, Zrinka. 2008. Ljubiš li me? Ti znaš da te volim: o bliskoznačnicama i raznoznačju. Babićev zbornik - o 80. obljetnici života. Ur. Mirković, S. Slavonski Brod: Ogranak MH, 125-170.
• Tabakowska, Elżbieta . 2005. Gramatika i predočavanje, Zagreb: FFpress.

Izborna

• Baldinger, K. 1980. Semantic Theory – Towards a Modern Semantics, Basic Blackwell, Oxford.
• Cruse, D.A. 1986. Lexical Semantics, Cambridge University Press.
• Frawely, W. 1992. Linguistic Semantics, Lawrence Erlbaum Associates Publishers.
• Handke, J. 1995. The Structure of the Lexicon, Human versus Machine, Mouton de Gruyter.
• Lehrer, A. 1974. Semantic Fields and Lexical Structure. London: North Holland.
• Nida, E. A. 1975. Componential Analysis of Meaning – An Introduction to Semantic Structures. The Hague: Mouton.
• Pustejovsky, J. 1993. Semantics and the Lexicon. Kluwer Academic Publishers.
• Wierzbicka, A. 1985. Lexicography and Conceptual Analysis. Ann Arbor, Karoma Publishers.
• Galetić, Vedran; Jelaska, Zrinka. 2011. Tipizacija i formalna kvantifikacija prototipnosti u ovladavanju jezikom, LAHOR: časopis za hrvatski kao materinski, drugi i strani jezik VI/11: 39-64.
• Raffaelli, Ida. 2000. Neki vidovi kognitivne semantike u rekonstrukciji semantičkih struktura. Suvremena lingvistika 49/50. 125–141.
• Taylor, John. 2003. Linguistic Categorization. Oxford: Oxford University Press.