Raznolikost hrvatskih idioma

Sadržaj predmeta

U predmetu se poučava kako se priprema znanstvene ili stručne knjige o jezičnim idiomima. Primjena znanja dijakronijske jezikoslovne kroatistike. Osnovno pismo izvornoga teksta. Tekstološke napomene. Kritička aparatura. Dopreporodni tekstovi.

Opis predmeta

Studenti se poučavaju načinima kako samostalno istraživati fonološku, morfološku, sintaktičku, leksikološku, stilističku ili onomastičku problematiku kako hrvatskih dopreporodnih tekstova tako i organskih idioma na čakavskoj, štokavskoj, kajkavskoj i hibridnoj dijalekatskoj stilizaciji. Posebna se pažnja posvećuje osnovnom pismu na kojemu je izvorni tekst objavljen ili napisan, tekstološkim napomenama i kritičkoj aparaturi pri stvaranju novih jezikoslovnih priređivanja dopreporodnih hrvatskih tekstova koji pripadaju različitim funkcionalnim stilovima hrvatskoga jezika.

Ciljevi predmeta

Zadatak kolegija jest usmjeriti studente prema praktičnoj primjeni znanja stečenog iz ranijih kolegija hrvatske dijalektologije i povijesne gramatike hrvatskoga jezika. S gledišta sinkronijske dijalektologije studenti se pripremaju kako samostalno napisati znanstveni ili stručni rad koji bi problematizirao fonološku, morfološku, sintaktičku, leksikološku, stilističku, onomastičku ili frazeološku problematiku različitih hrvatskih organskih idioma – suvremenih štokavskih, čakavskih i kajkavskih govora. Za one studente čiji će znanstveni interes biti usmjeren prema istraživanju starijega jezika, tj. (re)konstrukciji povijesne gramatike hrvatskoga jezika, proučavaju se književni tekstovi dijalekatski stilizirani na različitim osnovicama – čakavskoj, štokavskoj, kajkavskoj i tronarječnoj (hibridnoj).

Očekivani ishodi

Očekuje se da student razvije kompetencije na temelju kojih bi hrvatske dopreporodne tekstove mogao analizirati s jezikoslovnih polazišta. Usto, polaznici će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.

Literatura

Obvezna

• Frančić, Anđela; Kuzmić, Boris. 2009. Jazik horvatski: Jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
• Lisac, Josip. 2004. Hrvatska dijalektologija 1: Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
• Lisac, Josip. 2009. Hrvatska dijalektologija 2: Čakavsko narječje. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
• Lončarić, Mijo. 1996. Kajkavsko narječje, Zagreb: Školska knjiga.
• Menac-Mihalić, Mira; Celinić, Anita. 2012. Ozvučena čitanka iz hrvatske dijalektologije + DVD, Zagreb: Knjigra.
• Moguš, Milan. 2010, Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Zagreb.

Izborna

• Brozović, Dalibor; Ivić, Pavle. 1988. Jezik, srpskohrvatski/ hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski: Izvadak iz 2. izdanja Enciklopedije Jugoslavije, Zagreb: Jugoslavenski Leksikografski zavod „Miroslav Krleža“
• Finka, Božidar. 1971. Čakavako narječje. Čakavska rič 1. 41–71.
• Ivšić, Stjepan. 1934. Jezik Hrvata kajkavaca. Ljetopis JAZU 48, Zagreb.
• Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja: 1. Fonologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Filozofski fakultet u Rijeci: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine.