Akademski diskurs i znanstveni tekst

Sadržaj predmeta

Kritička analiza diskursa. Akademski diskurs – određenje pojma. Stupnjevi specijaliziranosti diskursa. Znanstveni diskurs i primijenjeni diskursi. Komunikacija u znanosti. Slojevi akademskog diskursa. Tradicionalna (funkcionalnostilska) klasifikacija: znanstveni funkcionalni stil. Jezične značajke znanstvenoga stila. Pitanje objektivnosti i subjektivnosti.

Planovi jezične realizacije: govor i pismo. Organizacija teksta (govorenog i pisanog) i njegova struktura. Tekst i paralelni tekst: funkcija i organizacija podrubnih bilješki (fusnota). Intertekstulanost: citiranje i parafraziranje.

Tekstni tipovi: studija, monografija, rasprava, prikaz, esej, referat, akademski radovi (npr. doktorska disertacija) itd. Znanstveni i stručni radovi (klasifikacija). Polemika u akademskom diskursu. Analize konkretnih znanstvenih i stručnih tekstova. Formalnojezične značajke i struktura i organizacija teksta. Način iznošenja i obrazlaganja teze; argumentacija.

Opis predmeta

Teorijsko-metodološki okvir kolegija zasniva se na području koje polazi od funkcionalne stilistike preko sistemske funkcionalne lingvistike do teorije i analize diskursa. Posebice se donosi kritička analiza diskursa.

Akademski diskurs promatra se u okviru stupnjeva specijaliziranosti diskursa: proučavaju se značajke i slojevi znanstvenog diskursa i ostalih primijenjenih diskursa. Rasprava se proširuje na pojam komunikacije u znanosti.

Ciljevi predmeta

Proučiti akademski diskurs s više teorijsko-metodoloških aspekata. Zatim, raspravljati o pojmu tradicionalne funkcionalnostilske klasifikacije i nekih modernih klasifikacija slojeva diskursa. Pregledati sve vrste tekstnih tipova.

Očekivani ishodi

Detaljna analiza akademskog diskursa i tekstnih vrsta omogućit će studentu vlastitu produkciju akademskih tekstova. Polaznici će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta.

Literatura

Obvezna

• Halliday, M. A. K. 1993. Writing Science: Literacy and Discursive Power, University of Pittsburgh Press.
• Katnić-Bakaršić, Marina. 2012. Između diskursa moći i moći diskursa, Zagreb – Sarajevo: Naklada Zoro.
• Kovačević, Marina; Badurina, Lada. 2001. Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka: Izdavački centar.
• Oraić Tolić, Dubravka. 2011. Akademsko pismo, Zagreb: Naklada Ljevak.
• Silić, Josip. 2006. Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb: Disput.

Izborna

• Badurina, Lada. 2008. Između redaka: Studije o tekstu i diskursu. Zagreb – Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Izdavački centar Rijeka.
• Badurina, Lada. 2010. Polemičnost i polemike Ive Pranjkovića. Jezična skladanja: Zbornik o šezdesetogodišnjici prof. dr. Ive Pranjkovića. Ur. Badurina, Lada; Mihaljević, Vine. Zagreb: Udruga đaka Franjevačke klasične gimnazije. 69–83.
• Badurina, Lada; Palašić, Nikolina. 2010. Ispod teksta: Bilješka o fusnoti. Riječki filološki dani 8: Zbornik radova. 451–464.
• Gačić, Milica. 2001. Pisanje i objavljivanje znanstvenih i stručnih radova, Zagreb: Ministarstvo unutarnjih poslova RH – Policijska akademija.
• Matešić, Mihaela. 2010. O sažetku opširno. Riječki filološki dani 8: Zbornik radova. Rijeka. 465–476.