Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Stjepan Damjanović

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Razine jezikoslovnih istraživanja. Hrvatski književni jezik - povijesna realnost. Filolofija i hrvatski jezika. Povijesna stilistika. Norma i kodifikacija. Izvori za proučavanje povijesti hrvatskoga jezika. Postanak hrvatskoga književnog jezika. Periodizacija. Hrvatska narječja: kriteriji klasifikacije, prostiranje, osnovne jezične značajke.

Opis predmeta

Razine jezikoslovnih istraživanja i sustav disciplina koje proučavaju hrvatski jezik bitni su temelji svake filološke analize. Također za filološke pristupe bitno je odrediti hrvatski književni jezik kao povijesne realnost. Otvara se rasprava o pojmovima norme i kodifikacije u povijesti hrvatskoga jezika, odnosno postanka hrvatskoga književnog jezika.

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s razinama jezikoslovnih istraživanja i sustavom disciplina koje proučavaju hrvatski jezik. Pokazati da se hrvatski jezični idiomi iz sadašnjosti mogu proučavati na temelju analiza idioma iz prošlosti.

Očekivani ishodi

Studentu će kroz prikaze periodizacija povijesti hrvatskoga jezika i periodizacije povijesti hrvatskoga književnog jezika biti omogućeno proučavati hrvatska narječja, kako u prošlosti, tako i danas. Student će moći izgraditi kriterije klasifikacije, prostiranja te uočiti osnovne jezične značajke pojedinih idioma hrvatskoga jezika. Sposobni su oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini sposobni su primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

  • Finka, Božidar. 1971. Čakavsko narječje. Čakavska rič 1. 11–71
  • Junković, Zvonimir. 1972. Jezik Antuna Vramca i podrijetlo kajkavskoga dijalekta: Dijakronijska rasprava. Rad JAZU 363. Zagreb.
  • Katičić, Radoslav. 2013. Hrvatski jezik. Zagreb: Školska knjiga.
  • Lisac, Josip. 2004. Hrvatska dijalektologija 1: Hrvatski dijalekti i govori štokavskoga narječja i hrvatski govori torlačkog narječja. Zagreb: Golden marketing – Tehnička knjiga.
  • Lukežić, Iva. 2012. Zajednička povijest hrvatskih narječja. [Sv.] 1, Fonologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Filozofski fakultet u Rijeci: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine.
  • Lukežić, Iva. 2015. Zajednička povijest hrvatskih narječja. [Sv.] 2, Morfologija. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada: Filozofski fakultet u Rijeci: Katedra Čakavskoga sabora Grobnišćine.
  • Moguš, Milan. 21995. Povijest hrvatskoga književnoga jezika. Zagreb: Globus.
  • Vince, Zlatko. 32002. Putovima hrvatskoga književnog jezika. Zagreb: Nakladni zavod Matica Hrvatske.

Izborna

  • Brozović, Dalibor. 1979. Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti. Hrvatska književnost u evropskom kontekstu. Ur. Flaker, Aleksandar; Pranjić, Krunoslav. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Sveučilišna naklada Liber.
  • Hercigonja, Eduard. 1983. Nad iskonom hrvatske knjige. Zagreb: SNL.
  • Lukežić, Iva. 1990. Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt. Rijeka: Izdavački centar Rijeka.
  • Malić, Dragica. 2002. Na izvorima hrvatskoga jezika. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Moguš, Milan. 1977. Čakavsko narječje: Fonologija. Zagreb: Školska knjiga.
  • Šimunović, Petar. 1987. Antroponimijski sustav Povaljske listine i Povaljskoga praga. Brački zbornik 15. 134–149.
  • Vončina, Josip. 1988. Jezična baština. Split: Književni krug.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija