Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Hrvatska onomastika
Jezikoslovni modul
Nositeljica predmeta: Anđela Frančić
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Antroponimija. Etnonimija. Toponimija. Podrijetlo antroponima, etnonima i toponima. Dijakronijski i sinkronijski status antroponima, etnonima i toponima. Tvorbeno ustrojstvo antroponima, etnonima i toponima. Fonološke, morfološke, leksičke i prozodijske značajke antroponima, etnonima i toponima. Morfosintaktičko ustrojstvo antroponima, etnonima i toponima. Integriranje antroponima, etnonima i toponima u hrvatski standardni jezik. Pridjevi napravljeni od antroponima, etnonima i toponima. Onomastika kao čimbenik utvrđivanja kulturnopovijesnoga obilježja naroda. Stilistička uloga antroponima, etnonima i toponima u književnoumjetničkome tekstu.
Opis predmeta
Kolegij se bavi osnovama hrvatske onomastike, te djelovanjem antroponima, etnonima i toponima u jeziku. Na odabranim primjerima pokazat će se koje se sve jezične i izvanjezične informacije mogu iščitati iz zapisa onomastičkih znakova.
Ciljevi predmeta
Upoznati studente s osnovama hrvatske onomastike. Poučiti ih metodologiji znanstvenoga onomastičkog istraživanja.
Očekivani ishodi
Očekuje se da će studenti nakon odslušanih uvodnih predavanja naučiti razlikovati i točno definirati osnovne onomastičke pojmove i onomastijske kategorije te da će stečeno teorijsko znanje praktično primijeniti u vlastitome istraživanju onomastičkoga istraživanja. Sposobni su oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini sposobni su primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.
Literatura
Obvezna
- Frančić, Anđela. 2002. Međimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
- Skok, Petar. 1950. Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima: Toponomastička ispitivanja. Zagreb: Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
- Šimunović, Petar. 1985. Naša prezimena, Zagreb: NZMH
Izborna
- Barac-Grum, Vida. 1990. Gorskokotarski toponimijski sustavi u usporedbi sa sjevernoprimorskim. Rasprave Zavoda za jezik 16.
- Jurišić, B. 1964. Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog područja. Primorski zbornik 2.
- Menac-Mihalić, Mira. 1982. Sustav osobnih imena Milne na otoku Braču. Onomastica jugoslavica 10. Zagreb.
- Moguš, Milan. 1966. Toponimika u prvim zemljišnim knjigama bivšeg senjskog kotara. Hrvatski dijalektološki zbornik 2.
- Šimunović, Petar. 1972. Toponimija otoka Brača. Brački zbornik 2.
- Šimunović, Petar. 1976. Toponimija Istarskog razvoda. Onomastica jugoslavica 6.
- Šupuk, Ante. 1981. O prezimenima, imenima i jeziku starog Šibenika. Šibenik: Muzej grada Šibenika.
- Vinja, Vojmir. 1950. Romanski elementi u govorima i toponomastici otoka Korčule: Doktorska disertacija, Zagreb: Filozofski fakultet.