Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska onomastika

Jezikoslovni modul

Nositeljica predmeta: Anđela Frančić

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Antroponimija. Etnonimija. Toponimija. Podrijetlo antroponima, etnonima i toponima. Dijakronijski i sinkronijski status antroponima, etnonima i toponima. Tvorbeno ustrojstvo antroponima, etnonima i toponima. Fonološke, morfološke, leksičke i prozodijske značajke antroponima, etnonima i toponima. Morfosintaktičko ustrojstvo antroponima, etnonima i toponima. Integriranje antroponima, etnonima i toponima u hrvatski standardni jezik. Pridjevi napravljeni od antroponima, etnonima i toponima. Onomastika kao čimbenik utvrđivanja kulturnopovijesnoga obilježja naroda. Stilistička uloga antroponima, etnonima i toponima u književnoumjetničkome tekstu.

Opis predmeta

Kolegij se bavi osnovama hrvatske onomastike, te djelovanjem antroponima, etnonima i toponima u jeziku. Na odabranim primjerima pokazat će se koje se sve jezične i izvanjezične informacije mogu iščitati iz zapisa onomastičkih znakova.

Ciljevi predmeta

Upoznati studente s osnovama hrvatske onomastike. Poučiti ih metodologiji znanstvenoga onomastičkog istraživanja.

Očekivani ishodi

Očekuje se da će studenti nakon odslušanih uvodnih predavanja naučiti razlikovati i točno definirati osnovne onomastičke pojmove i onomastijske kategorije te da će stečeno teorijsko znanje praktično primijeniti u vlastitome istraživanju onomastičkoga istraživanja. Sposobni su oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini sposobni su primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

  • Frančić, Anđela. 2002. Međimurska prezimena. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
  • Skok, Petar. 1950. Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima: Toponomastička ispitivanja. Zagreb: Jadranski institut Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti
  • Šimunović, Petar. 1985. Naša prezimena, Zagreb: NZMH

Izborna

  • Barac-Grum, Vida. 1990. Gorskokotarski toponimijski sustavi u usporedbi sa sjevernoprimorskim. Rasprave Zavoda za jezik 16.
  • Jurišić, B. 1964. Iz primorske toponimike zadarskog i šibenskog područja. Primorski zbornik 2.
  • Menac-Mihalić, Mira. 1982. Sustav osobnih imena Milne na otoku Braču. Onomastica jugoslavica 10. Zagreb.
  • Moguš, Milan. 1966. Toponimika u prvim zemljišnim knjigama bivšeg senjskog kotara. Hrvatski dijalektološki zbornik 2.
  • Šimunović, Petar. 1972. Toponimija otoka Brača. Brački zbornik 2.
  • Šimunović, Petar. 1976. Toponimija Istarskog razvoda. Onomastica jugoslavica 6.
  • Šupuk, Ante. 1981. O prezimenima, imenima i jeziku starog Šibenika. Šibenik: Muzej grada Šibenika.
  • Vinja, Vojmir. 1950. Romanski elementi u govorima i toponomastici otoka Korčule: Doktorska disertacija, Zagreb: Filozofski fakultet.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija