Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
Jezikoslovni modul
Nositelj predmeta: Boris Kuzmić
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Hrvatski pravni spomenici: kupoprodajnim ugovorima, darovnicama, zakonicima, statutima, razvodima, presudama plemenskih sudova, oporukama, brojnim regulama (pravilima) raznih crkvenih redova. (13. – 18. st.). Jezična analiza čakavskih, štokavskih i kajkavskih pravnih spomenika.
Opis predmeta
U kolegiju se istražuju najvažnija jezična obilježja hrvatskih pravnih spomenika, nastalih između 13. i 18. st. Riječ je o spomenicima različita sadržaja – listinama, kupoprodajnim ugovorima, darovnicama, zakonicima, statutima, razvodima, presudama plemenskih sudova, oporukama, brojnim regulama (pravilima) raznih crkvenih redova i dr. U kolegiju se istražuju čakavski, štokavski i kajkavski pravni spomenici na fonološkoj (vokalizam i konsonantizam), morfološkoj (deklinacije, konjugacija, indeklinabilni oblici), sintaktičkoj (sintaksa padeža, izricanje kategorije posvojnosti, položaj enklitike i negacije u rečenici, crkvenoslavenske i romanske konstrukcije, kongruentna i sindetička dvojina i množina) i leksičkoj i stilističkoj razini (tuđice, termini, frazemi, utjecaj usmene književnosti, dijalozi, upravni i neupravni govor, individualizacija, kontaktni sinonimi, pjesničke figure, struktura dijelova javnih isprava i dr.).
Ciljevi predmeta
Istražiti najvažnija jezična obilježja hrvatskih pravnih spomenika (13. – 18. stoljeća).
Očekivani ishodi
Student će uvidom u obilježja starih hrvatskih pravnih spomenika i vježbom cjelokupne jezične analize biti sposoban za samostalnu razradu neobrađenih starih pravih tekstova. Nakon kolegija sposobni su, usto, oblikovati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini sposobni su primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.
Literatura
Obvezna
- Hercigonja, Eduard. 1990. Neke jezično-stilske značajke Vinodolskoga zakona (1288) i Krčkoga (Vrbanskoga) statuta (1388), Slovo 39–40. 87–125.
- Junković, Zvonimir. 1968. Jezik Poljičkoga statuta. Poljički zbornik 1. 117–132.
- Kuzmić, Boris. 2001. Jezik Veprinačkog zakona (1507), Fluminensia 1–2. 1–24.
- Putanec, Valentin. 1982. Jezik Dekretuma (1574) Ivana Pergošića. Hrvatski dijalektološki zbornik 6. 269–277.
- Šepić, Ante. 1953. Jezik hrvatskih općinskih statuta istarskih i primorskih: Prilog historičkoj gramatici hrvatskog jezika. Rad JAZU 295. 5–40.
Izborna
- Bratulić, Josip. 1976. Iz problematike proučavanja hrvatskih pravnih spomenika kao spomenika književnosti, Slovo 25–26. 363–382.
- Hercigonja, Eduard. 1986 .“Acta croatica” kao predmet književnomedievističkog studija. Filologija 14. 109–122.
- Kuštović, Tanja. 2004. Prilozi u Istarskom razvodu. Glagoljica i hrvatski glagolizam. 617–624.
- Moguš, Milan. 1988. Jezik prijevoda Senjskoga statuta. Senjski zbornik 13. 51–56.