Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice

Jezikoslovni modul

Nositeljica predmeta: Anita Peti-Stantić

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Pojmovi i metode suvremene poredbene lingvistike. Jezična zajednica. Standardni jezik. Dijalekt. Tekstualna nadgranja. Jezična politika. Jezično planiranje. Višejezičnost i dvojezičnost u hrvatskoj kulturnojezičnoj zajednici.

Opis predmeta

U kolegiju se studente upoznaje s osnovnim pojmovima i metodama suvremene poredbene lingvistike, posebno s njezinom sociolingvističkom sastavnicom. Polazi se od tumačenja poredbenoga pristupa u lingvistici i sociolingvistici kao njezinoj podgrani te poredbenoga pristupa u povijesti. Posebno se raščlanjuju pojmovi jezične zajednice kao zamišljene zajednice te odnos između književnog i/ili standardnog jezika i dijalekatske osnovice i/ili tekstualne nadgradnje. U kolegiju će se s osobitom pozornošću problematizirati pitanja jezične politike i jezičnoga planiranja, a onda s tim u vezi i statusa i korpusa književnoga i/ili standardnoga jezika te višejezičnosti i dvojezičnosti u hrvatskoj kulturnojezičnoj zajednici tijekom povijesti i danas. Na seminarima će se, prema interesima studenata, podrobnije analizirati utjecaj liturgijskih tekstova, mijena školskih sustava ili tiskarskih središta na povijest standardizacijskih procesa hrvatskoga i susjednih južnoslavenskih jezika.

Ciljevi predmeta

Predstaviti pojmove i metode suvremene poredbene lingvistike, posebno s njezinom sociolingvističkom sastavnicom.

Očekivani ishodi

Prepoznati i služiti se poredbenim pristupom u lingvistici i sociolingvistici. Polaznici će razviti logički, apstraktno, analitičko, kritičko, divergentno i asocijativno razmišljanje i svijest o potrebi implementacije suvremenih lingvističkih spoznaja u jezikoslovnu kroatistiku, pa su stoga sposobni razumjeti, analizirati, sažeti i kritički vrednovati znanstvene i stručne tekstove i koristiti se suvremenim informacijskim i komunikacijskim tehnologijama za potrebe svoje struke te su usavršili načela u pisanju znanstvenih i stručnih radova. Mogu interdisciplinarno povezivati stečena znanja i kompetencije sa srodnim akademskim područjima, ali i samostalno, na vlastiti poticaj i na nov način rješavati jezikoslovna pitanja s različitih znanstvenih i stručnih motrišta. Student će naposljetku steći kompetencije koje će mu pomoći raspravljati i analizirati sociolingvističke pojave u okviru povijesti standardizacijskih procesa hrvatskog i susjednih južnoslavenskih jezika.

Literatura

Obvezna

  • Anderson, Benedict. 1990. Nacija: zamišljena zajednica. Zagreb: Školska knjiga.
  • Cooper, Robert. 1996 Language planning and social change. Cambridge, New York: Cambridge University Press.
  • Matasović, Ranko. 2001. Uvod u poredbenu lingvistiku. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Peti-Stantić, Anita. 2008. Jezik naš i/ili njihov: vježbe iz poredbene povijesti južnoslavenskih standardizacijskih procesa. Zagreb: Srednja Europa.
  • Wright, Sue. 2004. Language Policy and Language Planning, From Nationalism to Globalisation. New York: Palgrave Macmillian.

Izborna

  • Greenberg, Robert D. 2005. Jezik i identitet na Balkanu. Zagreb: Srednja Europa.
  • Katičić, Radoslav. 1971. Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga.
  • Mazower, Mark. 2003. Balkan: Kratka povijest. Zagreb: Srednja Europa.
  • Peti-Stantić, Anita, ur. 2008. Identitet jezika jezikom izrečen: Zbornik rasprava s Okruglog stola o knjizi Roberta D. Greenberga Jezik i identitet na Balkanu. Zagreb: Srednja Europa.
  • Schjerve, Rosita Rindler, ur. 2003. Diglossia and Power. Hague: Mouton de Gruyter.
  • Schenker, Alexander; Stankiewicz, Edward, ur. 1980. The Slavonic Literary Languages, Formation and Development. New Haven: Yale Concilium on International and Area Studies.
  • Stone, Gerald; Worth, Dean, ur. 1985. The Formation of the Slavonic Literary Languages: UCLA Slavic Studies, vol. 11.
  • Žanić, Ivo. 2007. Hrvatski na uvjetnoj slobodi: jezik, identitet i politika između Jugoslavije i Europe. Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija