Hrvatski jezik u kontaktu

Sadržaj predmeta

Povijesni pregled proučavanja međujezičnih dodira. Osnove teorije jezika u kontaktu. Hrvatski u kontaktu: povijest, vrste i rezultati kontakata s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom. Jezični dodiri i jezično posuđivanje.

Razlozi, načini i putovi posuđivanja. Prilagodba posuđenica. Status posuđenica u hrvatskome jeziku i u hrvatskome standardnom jeziku. Vrste posuđivanja i posuđenica.

Opis predmeta

Kolegij u osnovi ima teorije jezika u kontaktu i međujezične dodire.

Zbog specifičnosti povijesti Hrvatske, kao i razvoja hrvatskoga jezika, iznimno je važno poznavati temelje navedenih teorija te uočiti specifičnosti hrvatskoga jezika i kontakata s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom.

U suvremenome jeziku rezultat povijesnih kontakata su posuđenice. Prikazuju se vrste posuđivanja i posuđenica, te njihov status u hrvatskome jeziku.

Ciljevi predmeta

Proučiti međujezične dodire i osnove teorije jezika u kontaktu. Detaljno analizirati povijest, vrste i rezultate kontakata hrvatskoga jezika s njemačkim, talijanskim, mađarskim, latinskim, turskim, engleskim i francuskim jezikom.

Očekivani ishodi

Student će ovladati teorijom jezičnog posuđivanja i na tome temelju biti sposoban prepoznavati posuđenice u jeziku te uočiti važnost takvih jezičnih pojava. Bit će sposoban oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja.

Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini, usto, primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

• Filipović, Rudolf. 1986. Teorija jezika u kontaktu: Uvod u lingvistiku jezičnih dodira. Zagreb: ŠK – JAZU.
• Filipović, Rudolf. 1990. Anglicizmi u hrvatskom ili srpskom jeziku: Porijeklo – razvoj – značenje. Zagreb: ŠK – JAZU.
• Franolić, Branko. 1975. L'influence de la langue française en Croatie. Paris.
• Kovačec, August. 1967. Bilingvizam i aloglotski utjecaji na morfosintaktičku strukturu jezika. Suvremena lingvistika 4. 101–114.
• Zbornik Zagrebačke slavističke škole. Zagreb, 2001, 105–190.
• Ljuba Dabo-Denegri, Hrvatsko-francuski jezični dodiri: s rječnikom galicizama u hrvatskom standardnom jeziku. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2007.
• Lelija Sočanac, ur. Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima. Prilagodba posuđenica. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2005.
• Marija Turk, Jezično kalkiranje u teoriji i praksi. Prilog lingvistici jezičnih dodira. Zagreb–Rijeka: Hrvatska sveučilišna naklada – Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, 2013.
• Lelija Sočanac, Hrvatsko-talijanski jezični dodiri: s rječnikom talijanizama u standardnome hrvatskom jeziku i dubrovačkoj dramskoj književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 2004.
• Vesna Muhvić Dimanovski – Anita Horvat Skelin, O riječima stranog podrijetla i njihovu nazivlju. Filologija 46–47, str. 203–215.
• Vesna Muhvić Dimanovski , Prevedenice: jedan oblik neologizama. Rad Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Razred za filološke znanosti. Knj. 23(1992). – str. 93–205.