Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Leksikografija hrvatskoga jezika

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Marko Samardžija

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Leksikografija. Leksikografija i leksikologija. Tipovi rječnika. Jezični i enciklopedijski rječnici. Dijakronijski i sinkronijski rječnici. Standardnoopisni rječnici. Jednojezični i dvojezični rječnici. Razvoj leksikografije u Hrvata. Uloga hrvatskih rječnika u razvoju hrvatskoga književnog i hrvatskoga standardnog jezika. (Hrvatski) rječnici i norme (hrvatskoga) standardnog jezika.

Opis predmeta

Kolegij se bavi leksikografskim pojmovima u širem smislu te leksikografijom i leksikologijom u hrvatskome jeziku. Donijet će se razrada osnovnih leksikografskih priručnika: tipovi rječnika, jezičnih i enciklopedijskih rječnika. Kroz prikaz razvoja leksikografije u Hrvata uočit će se važnost uloge hrvatskih rječnika u razvoju hrvatskoga književnog i hrvatskoga standardnog jezika.

Ciljevi predmeta

Objasniti pojmove leksikografije i leksikologije. Dati uvid u razvoj leksikografije u Hrvata.

Očekivani ishodi

Studenti će ovladati pojmovima leksikografije i leksikologije. Uočit će važnost uloge hrvatskih rječnika u razvoju hrvatskoga književnog i hrvatskoga standardnog jezika. Bit će sposobni, u konačnici, oblikovati, organizirati i ponuditi jezikoslovne teme kao projekte, protumačiti znanstvene rezultate na višoj razini, razumjeti ovisnost znanstvenih spoznaja i dostignuća te kritički procijeniti vlastite i tuđe spoznaje i znanja. Na višoj znanstvenoj i stručnoj razini, usto, primjereno preispitivati novije jezične teorije i modele, suoblikovati standardnojezičnu normu i kritički razmatrati njezino djelovanje.

Literatura

Obvezna

  • Budmani, Pero. 1885. Pogled na istoriju naše gramatike i leksikografije do 1835. godine. Rad JAZU 80. 165–185.
  • Hartmann, R. R. K. 1998. Dictionary of Lexicography. London – New York: Routledge.
  • Musulin, Stjepan 1959. Hrvatska i srpska leksikografija. Filologija 2. 41–63.
  • Melvinger, Jasna. Leksikologija (skripta). Osijek, 1984.
  • Samardžija, Marko. 1998. Hrvatski jezik 4. Zagreb: Školska knjiga.
  • Tafra, Branka: Od riječi do rječnika. Zagreb: Školska knjiga, 2005.

(izborna literatura oblikovat će se naknadno)

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija