Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu
Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Jezična kultura i Praška lingvistička škola
Jezikoslovni modul
Nositelj predmeta: Petar Vuković
Status predmeta: izborni
Semestar: 1–5
ECTS: 3
Uvjeti za upis: nema uvjeta
Oblici nastave: predavanja i seminari
Obveze studenata: redovito pohađanje nastave
Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom
Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika
Sadržaj predmeta
Jezična kultura. Praška lingvistička škola. Glavni predstavnici. Skrb za književni jezik i javno jezično sporazumijevanje. Funkcionalna i strukturalistička metodologija. Odnosu književnoga jezika i jezika književnosti (J. Mukařovský). Modifikacije programa Praške lingivističke škola.
Opis predmeta
Temelji jezične kulture kao posebnoga područja jezikoslovnoga rada postavljeni su 1930-ih u Praškoj lingvističkoj školi. U reakciji na radikalni jezični purizam, pripadnici te škole ponudili su program osviještene i organiziranje skrbi za književni jezik i javno jezično sporazumijevanje utemeljen na funkcionalnoj i strukturalističkoj metodologiji. Kolegij će početi analizom klasičnih radova Pražana o purizmu (R. Jakobson), elastičnoj stabilnosti (V. Mathesius), funkcionalnoj diferenciranosti književnoga jezika (B. Havránek) te odnosu književnoga jezika i jezika književnosti (J. Mukařovský). Nastavit će se upoznavanjem s modifikacijama koje je program sadržan u tim radovima doživio u drugoj polovini 20. st. pri recepciji u drugim sredinama: slovačkoj (J. Ružička, J. Dolník), hrvatskoj (Lj. Jonke, D. Brozović), slovenskoj (B. Urbanič, J. Toporišič), poljskoj (H. Kurkowska, D. Buttler) i istočnonjemačkoj (J. Scharnhorst, E. Ising), ali i u matičnoj češkoj (F. Daneš, P. Sgall). Kolegij će završiti pregledom teorije minimalne intervencije (V. Cvrček) i teorije upravljanja jezikom (B. Jernudd, J. Neustupný), koje nastaju na tragu klasičnoga učenja Pražana, te najnovijim teorijskim razvojem u Poljskoj (A. Markowski) i Njemačkoj (N. Janich). Dok će u predavanjima težište biti na teoriji jezične kulture, u seminarima i seminarskim radovima studenti će se baviti mogućnostima njezine primjene u rješavanju praktičnih jezičnih i komunikacijskih problema.
Ciljevi predmeta
Dati uvid u povijest, djelovanje i rezultate Praške lingvističke škole, kao i daljni razvoj teorija i primjenu u ostalim europskim književno-jezičnim krugovima.
Očekivani ishodi
Razumjeti pojmove jezične kulture. Uočiti poveznice Praške lingvističke škole s pojavama u hrvatskim jezikoslovnim tijekovima. Rješavati praktične jezične i komunikacijske probleme. Integrirati pojmovlje jezične kulture u najširi društveno-humanistički kontekst.
Literatura
Obvezna
- Havránek, B.; Weingart M. ur. Spisovná čeština a jazyková kultura. Praha, 1932. (dostupni su neobjavljeni prijevodi glavnih članaka na hrvatski)
- Jonke, Ljudevit. 1965. Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje.
- Brozović, Dalibor. 1970. Standardni jezik. Zagreb: Matica hrvatska.
- Mićanović, Krešimir 22008. Hrvatski s naglaskom: Standard i jezični varijeteti. Zagreb: Disput.
Izborna
- Katičić, Radoslav. 1992. Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. („O purizmu“, str. 55–62, „Jezična kultura“, str. 62–75)
- Katičić, Radoslav. 1971. Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. („Normiranje književnog jezika kao lingvistički zadatak“, str. 55–64)
- Ružička, J. ur. 1967. Kultura spisovnej slovečniny. Bratislava.
- Urbanič, B. 1987. O jezikovni kulturi. Ljubljana.
- Janich, N. 2004.Die bewusste Entscheidung. Eine handlungsorientirte Theorie der Sprachkultur. Tübingen.