Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Jezična kultura i Praška lingvistička škola

Jezikoslovni modul

Nositelj predmeta: Petar Vuković

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–5

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s  predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Jezična kultura. Praška lingvistička škola. Glavni predstavnici. Skrb za književni jezik i javno jezično sporazumijevanje. Funkcionalna i strukturalistička metodologija. Odnosu književnoga jezika i jezika književnosti (J. Mukařovský). Modifikacije programa Praške lingivističke škola.

Opis predmeta

Temelji jezične kulture kao posebnoga područja jezikoslovnoga rada postavljeni su 1930-ih u Praškoj lingvističkoj školi. U reakciji na radikalni jezični purizam, pripadnici te škole ponudili su program osviještene i organiziranje skrbi za književni jezik i javno jezično sporazumijevanje utemeljen na funkcionalnoj i strukturalističkoj metodologiji. Kolegij će početi analizom klasičnih radova Pražana o purizmu (R. Jakobson), elastičnoj stabilnosti (V. Mathesius), funkcionalnoj diferenciranosti književnoga jezika (B. Havránek) te odnosu književnoga jezika i jezika književnosti (J. Mukařovský). Nastavit će se upoznavanjem s modifikacijama koje je program sadržan u tim radovima doživio u drugoj polovini 20. st. pri recepciji u drugim sredinama: slovačkoj (J. Ružička, J. Dolník), hrvatskoj (Lj. Jonke, D. Brozović), slovenskoj (B. Urbanič, J. Toporišič), poljskoj (H. Kurkowska, D. Buttler) i istočnonjemačkoj (J. Scharnhorst, E. Ising), ali i u matičnoj češkoj (F. Daneš, P. Sgall). Kolegij će završiti pregledom teorije minimalne intervencije (V. Cvrček) i teorije upravljanja jezikom (B. Jernudd, J. Neustupný), koje nastaju na tragu klasičnoga učenja Pražana, te najnovijim teorijskim razvojem u Poljskoj (A. Markowski) i Njemačkoj (N. Janich). Dok će u predavanjima težište biti na teoriji jezične kulture, u seminarima i seminarskim radovima studenti će se baviti mogućnostima njezine primjene u rješavanju praktičnih jezičnih i komunikacijskih problema.

Ciljevi predmeta

Dati uvid u povijest, djelovanje i rezultate Praške lingvističke škole, kao i daljni razvoj teorija i primjenu u ostalim europskim književno-jezičnim krugovima.

Očekivani ishodi

Razumjeti pojmove jezične kulture. Uočiti poveznice Praške lingvističke škole s pojavama u hrvatskim jezikoslovnim tijekovima. Rješavati praktične jezične i komunikacijske probleme. Integrirati pojmovlje jezične kulture u najširi društveno-humanistički kontekst.

Literatura

Obvezna

  • Havránek, B.; Weingart M. ur. Spisovná čeština a jazyková kultura. Praha, 1932. (dostupni su neobjavljeni prijevodi glavnih članaka na hrvatski)
  • Jonke, Ljudevit. 1965. Književni jezik u teoriji i praksi. Zagreb: Znanje.
  • Brozović, Dalibor. 1970. Standardni jezik. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Mićanović, Krešimir 22008. Hrvatski s naglaskom: Standard i jezični varijeteti. Zagreb: Disput.

Izborna

  • Katičić, Radoslav. 1992. Novi jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. („O purizmu“, str. 55–62, „Jezična kultura“, str. 62–75)
  • Katičić, Radoslav. 1971. Jezikoslovni ogledi. Zagreb: Školska knjiga. („Normiranje književnog jezika kao lingvistički zadatak“, str. 55–64)
  • Ružička, J. ur. 1967. Kultura spisovnej slovečniny. Bratislava.
  • Urbanič, B. 1987. O jezikovni kulturi. Ljubljana.
  • Janich, N. 2004.Die bewusste Entscheidung. Eine handlungsorientirte Theorie der Sprachkultur. Tübingen.

Predmeti jezikoslovnog modula

  1. Nacionalne filologije i slavistika
  2. Hrvatski u poredbenoj perspektivi
  3. Suvremene lingvističke teorije
  4. Hrvatska gramatika
  5. Semantika
  6. Tekst, diskurs, pragmatika
  7. Raznolikost hrvatskih idioma
  8. Jezična politika i jezično planiranje
  9. Akademski diskurs i znanstveni tekst
  10. Metodologija pravopisnog normiranja
  11. Kognitivna lingvistika i hrvatski jezik – teorija i mogućnosti primjene
  12. Hrvatski jezični idiomi u prošlosti i sadašnjosti
  13. Hrvatska onomastika
  14. Hrvatska sinonimija
  15. Hrvatski nazivi za boje
  16. Prilozi (adverbi) u hrvatskoglagoljskim tekstovima
  17. Jezična obilježja starih hrvatskih pravnih tekstova
  18. Jezik i identitet
  19. Hrvatska akcentologija
  20. Hrvatska dijalektna leksikografija
  21. Lingvistička geografija
  22. Generativni pristup jezičnomu sustavu
  23. Poredbena povijest standardizacijskih procesa: hrvatska i bliskosrodne kulturnojezične zajednice
  24. Antropološka lingvistika
  25. Hrvatski jezik u kontaktu
  26. Gramatičke kategorije
  27. Leksikografija hrvatskoga jezika
  28. Od frazeologije do frazeodidaktike
  29. Jezična kultura i Praška lingvistička škola
  30. Bački Bunjevci – jezik, kultura, identitet
  31. Grafolingvistika i filologija
  32. Sociolingvistika moderne Hrvatske
  33. Pragmatička sastavnica u gramatičkome opisu hrvatskoga jezika
  34. Terminologija i terminografija