Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča

Sadržaj predmeta

Kazalište i ritual: primjer starogrčke tragedije – kembridžska škola o porijeklu kazališta iz rituala plodnosti; Kirbyjeva šamanska teorija o podrijetlu kazališta, odnosno što ritual i kazalište imaju zajedničko? Maska – antropološka potreba za krinkom i psihološka potreba za maškaranjem/promjenom identiteta; maska i veza s kultom predaka; svakodnevna "maska" i metafora theatrum mundi. Mitovi o ljubavi: antropologija ljubavi (Denis de Rougemont, Tea Škokić). Mitovi o androginu i hermafroditu (M. Eliade): Virgina Woolf, Orlando (1928.). Northrop Frye: Anatomija kritike (1957) – mitska i arhetipska kritika, utjecaj Frazera i Junga; povezivanje mitologije i rituala sa psihologijom u razumijevanju književnosti. Mitologija vampirizma – književne i filmske reprezentacije. Boris Perić: Vampir (2006). i reaktualizacija Valvasorova zapisa predaje o "vampiru" Juri Grandu iz Kringe – prvom vampiru zabilježenom vlastitim imenom i prezimenom u europskoj povijesti (Muzej vampira Jure Granda). Mitski aspekti ekofeminizma (Mirela Holy i Marija Geiger Zeman) – ekofeminizam i dubinska ekologija; ekofeministička iščitavanja romana Melvilleova romana Moby Dick (Sanja Kajinić); ekofeminizam i dekonstrukcija androcentričnih mitova (Marti Kheel). Dekonstrukcija političkih mitova i etnomitova te mitova u masmedijima, procesima političke, ideološke remitologizacije, apsolutizirane ideologije (npr. Roland Barthes, Ivan Čolović, Dunja Rihtman-Auguštin, Milovoj Solar, Ivo Žanić); teorije zavjere – mit ili stvarnost (alternativne povijesti).

Opis predmeta

I dok se u arhaično doba mit pripovijedao uz rituale, zajedno s obrednim činom (dromenon), svojevrsno mijenjanje značenja riječi mythos nastaje kada prvi grčki filozofi (npr. Ksenofan) kritiziraju spoznaju utemeljenu na mitu, te mythosu suprotstavljaju logos. Tema sukoba filozofije i mitologije prožimala je grčku filozofiju sve do njezinih velikih sistematičara Platona i Aristotela. Aristotelovo određenje mita (u Poetici) kao "duše tragedije" usmjerava daljnje značenje riječi mythos kao priče. Ukratko, kroz šest tematskih izlaganja mit ćemo zajedničkim kreativnim snagama interpretirati kao svetu, ideološku i anarhičnu priču. Suvremena istraživanja hrvatske mitologije obilježili su R. Katičić i V. Belaj, koji rekonstrukciju hrvatskoga panteona s vrhovnim božanstvom gromovnikom Perunom ostvaruju u okvirima praslavenskoga vjerskog sustava i njegovim uklapanjem u širi indoeuropski okvir. Tragom semiotičko-filoloških istraživanja V. V. Ivanova i V. N. Toporova te Katičićeva semiološko-etimološkoga postupka, rekonstrukcijom poganskih komponenti u hrvatskim narodnim običajima i vjerovanjima u knjizi Hod kroz godinu (1998) V. Belaj prati obrise mitske priče o životu boga vegetacije koji svojim životom oponaša život žitarice.

Ciljevi predmeta

Kroz šest tematskih izlaganja, mentorica će sa studentima, odnosno svi skupa zajedničkim kreativnim snagama mit interpretirati kao svetu, ideološku i anarhičnu priču.

Očekivani ishodi

Od studenta se očekuje ovladavanje složenim teorijskim interdisciplinarnim konceptom (mitologija, filologija i ideologija) proučavanja mita te, nadalje, kritički interpretirati sofisticirane mehanizme funkcioniranja najsuvremenijih književnoteorijskih pojava, posebice pojmove vezane uz teorije mita, kao i njezine kritike. Steći uvid u rasprave suvremenih teoretičara mita. Ovladati teorijom za sudjelovanje u raspravi, odnosno za stvaranje novih programa integracije različitih metoda u interpretaciji teksta.

Literatura

Obvezna

• Barthes, Roland. 1979. Književnost – mitologija – semiologija. Beograd: Nolit.
• Belaj, Vitomir. ²2007. Hod kroz godinu. Pokušaj rekonstrukcije prahrvatskoga mitskog svjetonazora. Zagreb: Golden marketing.
• Bell, Catherine. 2009. Ritual Theory, Ritual Practice. Oxford – New York: Oxford University Press. (dva poglavlja po izboru)
• Encyclopedia of Witchcraft. The Western Tradition. 2006. (ur. Richard M. Golden). Santa Barbara – Denver – Oxford: ABC-CLIO. (dvije enciklopedijske natuknice po izboru)
• Gimbutas, Marija. 1991. The Language of the Goddess. San Francisco: Harper & Row. (poglavlje po izboru)
• Katičić, Radoslav. 2008. Božanski boj. Zagreb: Ibis.
• Katičić, Radoslav. 2010. Zeleni lug. Zagreb: Ibis.
• Katičić, Radoslav. 2011. Gazdarica na vratima. Zagreb: Ibis.
• Katičić, Radoslav. 2014. Vilinska vrata. Zagreb: Ibis.

Izborna

• Baltrušaitis, Jurgis. 1991. Fantastični srednji vijek: antičko i egzotizmi u gotičkoj umjetnosti. Sarajevo: Svjetlost.
• Bandić, Dušan. 1997. Vampir u religijskim shvatanjima jugoslovenskih naroda. Carstvo zemaljsko i carstvo nebesko. Beograd: Čigoja štampa, str. 85-115.
• Budimir, Milan. 1966. Vampirizam u evropskoj književnosti. Anali Filološkog fakulteta 6. 269-273.
• Campbell, Joseph. 2007. Junak s tisuću lica. Zagreb: Fabula nova.
• Cassirer, Ernst. 1985. Filozofija simboličkih oblika. Drugi deo. Mitsko mišljenje. Novi Sad: NIŠRO Dnevnik, OOUR Izdavačka delatnost Novi Sad i Književna zajednica Novog Sada.
• Cohen, Jeffrey Jerome. 1997. Monster Culture (Seven Thesis). Monster Theory: Reading Culture. Minneapolis, London: University of Minnesota Press. 3–25.
• Durand, Gilbert. 1991. Antropološke strukture imaginarnog. Zagreb: August Cesarec.
• Eliade, Mircea. 1985. Šamanizam i arhajske tehnike ekstaze. Novi Sad: Matica srpska.
• Eliade, Mircea. 2007. Mit o vječnom povratku. Zagreb: Jesenski & Turk.