Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Metode istraživanja u znanosti o književnosti

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Dubravka Oraić Tolić

Status predmeta: obvezni

Semestar: 1

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Zagrebačka stilistička škola: nastanak, društveni kontekst, trajanje (druga polovica 20. stoljeća). Moderna književna znanost. Tri generacije: utemeljitelji, graditelji, nastavljači, razgraditelji. Most modernih prema postmodernim teorijama: Nietzsche, Freud, De Saussure, Bahtin, Benjamin. Glavni predstavnici Zagrebačke stilističke škole: Škreb, Flaker, Frangeš, Žmegač, Solar.

Opis predmeta

Kolegij je zamišljen kao kombinacija predavanja i seminara s aktivnim sudjelovanjem studentica i studenata. Predmet je kolegija Zagrebačka stilistička (književnoznanstvena) škola na razmeđu moderne i postmoderne književnoznanstvene episteme (od sredine 1950-ih do kraja 1990-ih, pandan Lotmanovoj Tartuškoj školi, kao tradicija prisutna i u novoj „unučkoj“ generaciji). U dva uvodna predavanju dat će se kratak prikaz  moderne književne znanosti (pozitivizam u 19. i imanentizam u 20. stoljeću od ruskoga formalizma do strukturalizma) te onih teorijskih opusa koji su bili most od modernih metodologija prema postmodernim teorijama (Nietzsche, Freud, De Saussure, Bahtin, Benjamin). Središnji dio kolegija čine predavanja i seminari o glavnim predstavnicima Zagrebačke književnoznanstvene škole (Zdenko Škreb, Aleksandar Flaker, Ivo Frangeš, Viktor Žmegač, Milivoj Solar).

Ciljevi  predmeta

Prikazati rad Zagrebačke stilističke škole i njezine glavne predstavnike u kontekstu moderne književne znanosti, odnosno položaj i važnost ove književnoznanstvene škole u kretanjima između modernih i postmodernih metodologija.

Očekivani ishodi

Tijekom kolegija studenti bi trebali kritički vrednovati i prikazati teorijske dosege Zagrebačke stilističke škole, izvoditi zaključke o položaju hrvatske znanosti o književnosti u europskim i svjetskim razmjerima, uočiti poveznice s modernim i postmodernim metodologijama te primijeniti stečeno znanje u vlastitom istraživačkom radu.

Literatura

Obvezna

  • Duda, Dean; Slabinac, Gordana; Zlatar, Andrea, ur. 2007. Solarovo značenje: Poetička pitanja; Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara. Zagreb: FF press.
  • Fališevac, Dunja; Nemec, Krešimir, ur. 2000. Umijeće interpretacije: Zbornik radova u čast 80. godišnjice rođenja Ive Frangeša. Zagreb : Matica hrvatska.
  • Trag i razlika: Čitanja suvremene književne teorije. 1995. Uredili Vladimir Biti, Nenad Ivić i Josip Užarević. Zagreb: Naklada MD i HUDHZ,
  • Užarević, Josip, ur. 2004. Oko književnosti: Osamdeset godina Aleksandra Flakera. Zagreb: Disput.

Izborna

  • Biti, Vladimir. 1989. Pripitomljavanje drugog: Mehanizam domaće teorije. Zagreb: Hrvatsko filozofsko društvo.
  • Biti, Vladimir. 2000. Pojmovnik suvremene književne teorije. Zagreb: Matica hrvatska
  • Oraić Tolić, Dubravka. 2005. Muška moderna i ženska postmoderna: rođenje virtualne kulture. Zagreb: Ljevak.
  • Žužul, Ivana. 2010. Moć (fikcije) književnopovijesne naracije: Kulturološka analiza Frangešove Povijesti hrvatske književnosti. Umjetnost riječi 3–4. 153–174.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam