Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Antropološka istraživanja književnosti

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Leo Rafolt

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Književna antropologija: teorijski izvori (folkloristika, etnologija, kulturna antropologija te estetika recepecija). Problematika književne antropolgije. Interesne točke književne antropologije. Srodni teorijsko-interpretativni modeli.

Opis predmeta

Polaznici kolegija upoznat će se s interdisciplinarnom smjesom koja se u suvremenom teorijskom diskursu društveno-humanističkih disciplina najčešće naziva književnom antropologijom, a nastaje na sjecištu inače razdvojenih sustava filologije, antropologije i različitih kulturalno (kulturološki) usmjerenih studija. Predstavit će se zajednički izvori takve discipline, ponajprije oni »teorijski«, dakle folkloristika, etnologija (etnografija) i kulturalna antropologija s jedne i estetika recepcije Hansa Roberta Jaussa s druge strane. Nakon teorijskog uvoda eksplicirat će se glavni problemi i točke interesa književne antropologije i njoj srodnih, često nacijepljenih teorijsko-interpretativnih modela.

Ciljevi  predmeta

Uvid u pojam (metode) književne antropologije – interdisciplinarnog produkta razdvojenih sustava filologije, antropologije i drugih kulturalnih studija.

Očekivani ishodi

Polaznici bi trebali kritički razmotriti visoko sofisticirano i teorijski heterogeno pojmovlje književne antropologije, smjestiti taj model u kontekst društveno-humanističkih disciplina, uočiti poveznice sa srodnim teorijskim modelima, odnosno, u konačnici, trebali bi teorijski i interpretativno primijeniti stečena znanja. Jedan je od bitnih ishoda integracija različitih istraživačko-analitičkih metoda književne znanosti pod okriljem transdisciplinarnosti humanističkih i društvenih disciplina te uočavanje društvene angažiranosti književne znanosti kao takve.

Literatura

Obvezna

  • Bennet, Tony. 1990. Outside Literature. London – New York: Routledge.
  • Čale Feldman, Lada. 2002. Science, Space, Time: Contours of (Croatian) Literary Anthropology. Narodna umjetnost, 39/1. 75–96.
  • Geertz, Clifford. 1993. The Interpretation of Cultures. London: Fontana Press.
  • Iser, Wolfgang. 1993. Prospecting: From Reader Response to Literary Anthropology. Baltimore – London: The John Hopkins University Press.
  • Iser, Wolfgang. 2000. The Fictive and the Imaginary: Charting Literary Anthropology. Baltimore – London: The John Hopkins University Press.

Izborna

  • Biti, Vladimir. 1989. Pripitomljavanje drugog: Mehanizam domaće teorije. Zagreb: Filozofska istraživanja.
  • Biti, Vladimir. 1995. Institucionalizacija semiotike u domaći akademski život. Trag i razlika: Čitanja suvremene hrvatske književne teorije. Zagreb: Naklada MD.
  • Fried, István. 2006. Imagološka pitanja. Kulturni stereotipi: Koncepti identiteta u srednjoeuropskim književnostima. Ur. Oraić Tolić, Dubravka; Kulcsár Szabó, Ernő. Zagreb: FF Press.
  • Marcus, George; Fischer, Michael. 2003. Antropologija kao kritika kulture: Eksperimentalni trenutak u humanističkim znanostima. Zagreb: Breza.
  • Prica, Ines. 2001. Mala europska etnologija. Zagreb: Golden marketing.
  • Rapport, Nigel. 1997. Transcendent Individual: Towards Literary and Liberal Anthropology. London – New York: Routledge.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti