Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Dekonstrukcija književne povijesti

Književnoznanstveni modul

Nositelji predmeta: Zrinka Božić Blanuša, Boris Škvorc

Izvoditelj: Boris Škvorc

Status predmeta: obvezni

Semestar: 3

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Povijest kao priča. Dekonstrukcijska teorija. Povijest. Povijest književnosti. Pripovijest. Povijesno-književni diskurs. Književno-povijesni analitički diskurs. Povijesnoknjiževni konstrukti nacije, nacionalne opstojnosti i kanona. Intencije autora. Ideološko čitanje. Tradicionalne metodološke paradigme.

Opis predmeta

Kolegij se bavi propitivanjem problematike povijesti kao priče i to iz perspektive dekonstrukcijske teorije. Proučavaju se teorijski aspekti razumijevanja povijesti (književnosti) kao pri/povijesti te pozicioniranje sintetičkog povijesno-književnog diskursa u odnosu na književno-povijesni analitički diskurs znanosti o književnosti.

Uz odabrana poglavlja iz hrvatske povijesti knjiženosti čitat će se teorijski radovi koji se bave teorijom povijesti i teorijom povijesti književnosti. Promatrat će se povijesno književni konstrukti nacije, nacionalne opstojnosti i kanona kao i narativne i retoričke taktike koje na razini pri/povijesti mogu iščitavati pojedine aspekte  intencija autora povijesno književnih sinteza. To se odnosi na ideološki sloj čitanja, ali i na odnos prema tradiciji metodoloških paradigmi.

Ciljevi  predmeta

Upoznati polaznike kolegija s osnovama dekonstrukcijske teorije s naglaskom na teorijske aspekte pojmova razumijevanja povijesti, povijesti književnosti, pripovijesti.

Očekivani ishodi

Uvidjeti i razumjeti te kritički vrednovati i u konačnici analitički upotrijebiti sve pojmove književne povijesti s aspekta dekonstrukcijske teorije. Primijeniti ovladana teorijska načela dekonstrukcije pri čitanju i interpretaciji teorijskih radova o povijesti i povijesti književnosti, odnosno stvoriti programe za inter- i transkulturalno čitanje književnosti i kulture.

Literatura

Obvezna

  • Biti, Vladimir. 2000. Strano tijelo pri/povijesti. Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Foucault, Michel. 2002. Riječi i stvari. Zagreb: Golden marketing.
  • Hamilton, Paul. 22003. Historicism. London – New York: Routledge.
  • Munslow, Alun. 1997. Deconstructing History. London: Routledge.
  • Uhlig, Claus. 2010. Teorija književne istorije. Beograd: Službeni glasnik.

Izborna

  • Flaker, Aleksandar. 1986. Stilske formacije. Zagreb: SNL.
  • Munslow,  Alun. 2006. Historical Studies. London – New York: The Routledge Companion.
  • White, Hayden. 1987. The Content of Form: Narrative Discourse and Historical Representation. Baltimore: The Johns Hopkins University Press.
  • White, Hayden. 1978. Tropics of Discourse: Essays in Cultural Criticism. Baltimore: The Johns Hopkins University Press.
  • Odabrana poglavlja iz hrvatskih povijesti književnosti (Vodnik, Kombol, Barac, Ježić, Frangeš, Šicel, Jelčić, Novak)

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti