Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pristup književnom kanonu

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Marina Protrka

Status predmeta: obvezni

Semestar: 4

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Književni kanon: okolnosti, uvjeti i posljedice oblikovanja.  Teorijski, povijesti i medijski uvjeti. Književnost kao autonomna institucija. Autor. Čitateljska praksa. Kanonski tekst. Kulturni kapital.

Opis predmeta

U kolegiju se, na primjerima iz hrvatske književne povijesti, nudi upoznavanje okolnosti, uvjeta i posljedica oblikovanja književnog kanona. Razmatraju se teorijski, povijesni i medijski uvjeti njegova oblikovanja i održavanja, ovisni o uspostavljanju književnosti kao institucije, odnosno autonomnog područja koje vlastitu proizvodnju vrednuje prema sebi imanentnim, estetskim kriterijima. Pokazat će se kako je ovaj proces neodvojiv od jačanja autora kao funkcije i širenja čitateljskih praksi. Kanonski tekstovi, kao nositelji kulturne vrijednosti (kulturnog kapitala) određene zajednice, služe istodobno kao instrumenti integracije i distinkcije unutar te iste zajednice.

Ciljevi  predmeta

Upoznati kontekst oblikovanja književnog kanona te pitanja književnosti kao institucije. Objasniti pojmove auotra, čitatelja, kanonskog teksta, kulturnog kapitala.

Očekivani ishodi

Polaznik će kritički analizirati specijaliziranu terminologiju vezanu uz književni kanon i kulturni kapital zajednice. Integrirat će stečeno znanje u raspravu o književnosti kao imanentoj, autonomnoj pojavi te stvarati nove programe za interpretaciju srodnih problema u društveno-humanističkom akademskom miljeu.

Literatura

Obvezna

  • Brešić, Vinko. 2005. Čitanje časopisa. Uvod u studij hrvatske književne periodike 19. st. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Jusdanis, Gregory. 1991. Belated Modernity and Aesthetic Culture: Inventing National Literature. Minneapolis: University of Minnesota Press.
  • Kamuf, Peggy. 1997. The Divison of Literature or the University in Deconstruction. Chicago — London: The University of Chicago Press.
  • Protrka, Marina. 2009. Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb: Filozofski fakultet.

Izborna

  • Brešić, Vinko. 2015. Hrvatska književnost 19. stoljeća. Zagreb: Alfa
  • Kolanović, Maša. 2006. Od pripovjedne imaginacije do roda i nacije: Marija Jurić Zagorka u kontekstu žanra romanse. Osmišljavanja: Zbornik u čast 80. rođendana akademika Miroslava Šicela, Ur. Vinko Brešić, Zagreb: FF Press.
  • Luhman, Niklas. 2001. Znanost društva. Zagreb: Politička kultura.
  • Showalter, Elaine. 2001. Viktorijanske spisateljice i volja za pisanjem. Kolo 11/2. 348-370.
  • Škiljan, Dubravko. 2002. Govor nacije: jezik, nacija, Hrvati. Zagreb: Golden  marketing.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti