Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Figure u stilistici

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Krešimir Bagić

Status predmeta: obvezni

Semestar: 3

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: esej ili seminarski rad

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Figure – ukrašavanje, uvjeravanje ili potraga za savršenim jezikom. Konceptualizacije figura od antike do danas. Retorika i politika figura. Figure i diskurzivni tipovi. Inovativne i leksikalizirane figure.

Opis predmeta

Rad u kolegiju temeljit će se na korpusu fikcionalnih i nefikcionalnih knjiga i tekstova u kojima će predavač i polaznici nalaziti primjere figura, analizirati ih te komentirati njihovu ulogu u konkretnim tekstualnim kontekstima. Na konkretnim će se primjerima propitati mogućnost može li se i u kojem smislu čestotnost pojedine figure (ili figura) promatrati kao bitan znak (jezične) kulture sredine.

Ciljevi  predmeta

Proučiti sustav retoričkih i stilskih figura te omogućiti polazniku kolegija prepoznavanje figura u različitim vrstama diskursa. Također, propitati mogućnosti povezanosti figura i kulturnih sredina.

Očekivani ishodi

Polaznik kolegija kritički će vrednovati visoko sofisticirane teorijske koncepte stilistike. Razumjet će koncepte sustava retoričkih i stilskih figura. Prepoznati figure u tekstu, integrirati stečena znanja u širi sociolingvistički, i antropološki kontekst te propitati i utvrditi pretpostavku povezanosti figura i kulturnih sredina.

Literatura

Obvezna

  • Genette, Gerard. 1985. Figure. Beograd: Vuk Karadžić
  • Kvintilijan, Marko Fabije. 1967. Obrazovanje govornika. Sarajevo: Veselin Masleša.
  • Škiljan, Dubravko. 1989. Terminologija: figure i tropi. Latina et graeca 34. 64–75
  • Benčić, Živa; Fališevac, Dunja, ur. Tropi i figure. 1995. Zagreb: Zavod za znanost o književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta.
  • Zima, Luka. 1988. Figure u našem narodnom pjesništvu, Zagreb: Globus.

Izborna

  • Bagić, Krešimir. 2005. Figurativnost reklamnoga diskurza. Raslojavanje jezika i književnosti. Zbornik 34. seminara Zagrebačke slavističke škole. Zagreb: FF Press.
  • Katnić-Bakaršić, Marina. 1996. Gradacija, Sarajevo: Međunarodni centar za mir.
  • Kovačević, Miloš. 1991. Gramatika i stilistika stilskih figura, Sarajevo: Drugari.
  • Lodge, David. 1988. Načini modernog pisanja (metafora, metonimija i tipologija moderne književnosti), Zagreb: Globus.
  • Ricoeur, Paul. 1981. Živa metafora, Zagreb: Grafički zavod Hrvatske
  • Škreb, Zdenko. 1983. Mikrostrukture stila i književne forme: Uvod u književnost. Ur. Škreb, Zdenko; Stamać, Ante. Zagreb: Nakladni zavod Globus.
  • Rečnik književnih termina, 1986. Beograd: Institut za književnost i umetnost.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti