Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uvod u znanost i znanstveni rad

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Vinko Brešić

Izvoditelji: Ivo Pranjković, Vinko Brešić

Status predmeta: izborni

Semestar: 1–2

Uvjeti za upis: nema uvjeta

ECTS: 8

Oblici provođenja nastave: predavanja, radionice, konsultacije, vježbe

Obveze studenata: sudjelovati u radionici i na vježbama u sklopu koji se piše recenziju nekoga znanstvenoga rada i izrađuje protokol znanstvenog istraživanja, a  na kraju svaki student ispunjava obrazac DR.SC.-01 za prijavu svoje teme doktorskog rada

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: ocjenjuje se i vrednuje sudjelovanje u radionici i na vježbama i sinopsis, odnosno prijava teme

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Što je znanost, znanost od antike do danas, pojam i povijest humanističke znanosti, jezik i književnost kao njezine središnje teme, glavne znanstvene metode i posebice o trima za humanističke znanosti najvažnijim metodama – dokumentarnoj, deskriptivnoj i komparativnoj; što je filologija, tradicionalna podjela na jezik (lingvistiku), znanost o književnosti i povijest, 19. st. kao "zlatno doba filologije", historijska lingvistika, nacionalna, klasična, slavenska i indoeuropska filologija, filološke metode, kritika teksta, nova filologija ili  odnos filologije i hermeneutike; kognitivna filologija, filologija i druge discipline. Kako napisati znanstveni rad: organizacija znanstvenog rada (hipoteza – tema – plan istraživanja – pisanje znanstvenog rada – zaključak/teza), znanstveni stil, citiranje i parafraziranje, baze podataka; vrste znanstvenih djela, institucije i istraživači, znanstvena područja, polja i grane; postupak odobravanja tema za stjecanje doktorata znanosti, primjeri, rad u radionicama i vježbe

Opis predmeta

Predmet se bavi pojmom i definicijom znanosti, odnosno njezine povijesti i metodologije, posebice pojmom filologije i njezinih tradicionalnih grana – jezikoslovlja i književnosti, odnosno filološkom metodom i njenim vezivanjem uz kritiku teksta i povijesni kontekst. S obzirom da su filološka pitanja često neodvojiva od pitanja interpretacije, problematizira se granica između filologije i hermeneutike (nova filologija) kao i ona grana filologije koja se bavi izučavanjem pisanih i usmenih tekstova (kognitivna filologija). U praktičnome dijelu svladavaju se elementi znanstvene pismenosti (akademsko pismo).

Ciljevi  predmeta

Ovladati osnovnim znanjima o znanosti i znanstvenome istraživanju te uz pomoć mentora moći izraditi plan istraživanja i prijaviti temu.

Očekivani ishodi

Samostalno napisati sinopsis, odnosno ispuniti obrazac DR.SC.-01 za prijavu teme u postupak odobravanja teme za stjecanje doktorata znanosti. Širi ishodi podrazumijevaju samostalno produciranje različite vrste znanstvenih članaka, uporaba visoko specijaliziranih znanja u pisanoj akademsko-istraživačkoj formi te integraciju metode vlastite znanstvene (sub)discipline u širi kontekst.

Literatura

Obvezna

  • Mejovšek, Milko. 22013. Metode znanstvenog istraživanja u društvenim i humanističkim znanostima. Zagreb: Naklada Slap.
  • Zelenika, Ratko. 2000. Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Izborna

  • Franić, Zdenko. 1996. Kako citirati Internet u bibliografiji? (Pristupljeno 3. 3. 2014.)
  • Gilli, Giaan Antonio. 1974. Kako se istražuje. Zagreb: Školska knjiga
  • Jokić, Maja. 2005. Bibliometrijski aspekti vrednovanja znanstvenog rada. Zagreb: Sveučilišna knjižara.
  • Miller, C. Delbert. 1968. Handbook of Research Design and Social Measurement, New York.
  • Oraić-Tolić, Dubravka. 2011. Akademsko pismo. Strategije i tehnike klasične retorike za suvremene studentice i studente. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Panian, Željko, ur. 2005. Englesko-hrvatski informatički enciklopedijski rječnik, Zagreb: EPH.
  • Katunarić, Dražen, ur. 2009. Kriza obrazovanja. Europski glasnik 14. Zagreb: Hrvatsko društvo pisaca. 

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam