Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Književna topografija Dubrovnika

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Milovan Tatarin

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Uvod u kolegij. Postanak Dubrovnika: između legende i stvarnosti. Političko uređenje Dubrovnika: od komune do aristokratske republike (struktura stanovništva: vlastela – građani /antunini i lazarini/ – pučani; upravna tijela Republike: knez, Veliko vijeće, Vijeće umoljenih, Malo vijeće; zastava, grb). Stalež i rod (dubrovački rodovi, patrilinearnost, endogamija; Specchio). Diplomacija: odnošenje harača na Portu. »Prva smrt Dubrovnika«: potres 6. travnja 1667. (dnevnik Nikolice Bunića, anonimno izvješće o potresu, pismo Vlaha Skvadrija, Jakov Palmotić Dionorić: Dubrovnik ponovljen). Gradske zidine, kule i utvrde (Minčeta, Bokar, Revelin, Sveti Ivan), Lovrjenac, Vrata od Pila, Vrata od Ploča, lazareti. Stradun, Onofrijeva i Mala fontana, Orlando.

Samostani (franjevački samostan, dominikanski samostan, ženski samostani)

Crkva svetoga Spasa, crkva svetoga Vlaha, katedrala svete Marije. Skale od jezuita, Collegium Rhagusinum, crkva svetoga Ignacija. Knežev dvor. Sponza. Crkvice. Ljetnikovci. Sveti Vlaho, dubrovački parac.

Opis predmeta

Kolegij donosi pregled povijesti Dubrovnika, s posebnim naglaskom na materijalnu kulturu grada. Polaznicima kolegija daje se uvid u cjelokupno političko uređenje Dubrovnika, sa svim zabilježenim promjenama u strukturi te bitnim povijesnim događajima koji su utjecali i na promjene materijalne kulture. 

Ciljevi  predmeta

Dati uvid u povijest Dubrovnika s naglaskom na topografiju i materijalnu kulturu.

Očekivani ishodi

Polaznik će kritički valorizirati ukupnost kulturne povijesti Dubrovnika i bitna topografska sjecišta grada. Bit će zatim sposoban uočiti promjene materijalne kulture na konkretnim primjerima. Visokospecijalizirana topografska znanja upotrijebit će u književnoznanstvenom akademskom miljeu, u kontekstu novijih disciplina književne geografije, kulturalnih studija i sl.

Literatura

Obvezna

  • Lonza, Nella. 1997. Pod plaštem pravde. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
  • Janeković Römer, Zdenka. 1999. Okvir slobode: dubrovačka vlastela između srednjovjekovlja i humanizma. Zagreb – Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
  • de Diversis, Filip. 2004. Opis slavnoga grada Dubrovnika. Predgovor, transkripcija i prijevod s latinskoga Zdenka Janeković-Römer. Zagreb: Dom i svijet.
  • Vekarić, Nenad. 2009. Nevidljive pukotine: dubrovački vlasteoski klanovi. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
  • Razzi, Serafino. 2011. Povijest Dubrovnika. Dubrovnik: Matica hrvatska – Ogranak Dubrovnik.

Izborna

  • Samardžić, Radovan. 1983. Veliki vek Dubrovnika, Beograd: Prosveta.
  • Janeković Römer, Zdenka. 1994. Rod i grad: Dubrovačka obitelj od XIII do XV stoljeća. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku.
  • Miović, Vesna. 2003. Dubrovačka diplomacija u Istambulu. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
  • Brković, Ivana. 2009. Vrijednosne konotacije povijesnih prostora u dubrovačkoj književnosti 17. stoljeća. Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića). Zagreb – Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti –  Književni krug Split. 255–276.
  • Lonza, Nella. 2009. Kazalište vlasti: ceremonijal i državni blagdani Dubrovačke Republike u 17. i 18. stoljeću. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
  • Kralj Brassard, Rina. 2011. Nikola (1673–1674), »komunsko dijete«. Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku XLIX. Zagreb – Dubrovnik: HAZU. 105–132.
  • Ćosić, Stjepan; Vekarić, Nenad. 2005. Dubrovačka vlastela između roda i države: salamankezi i sorbonezi. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.
  • Fališevac, Dunja. 2007. Dubrovnik – otvoreni i zatvoreni grad: studije o dubrovačkoj književnoj kulturi. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Vekarić, Nenad. 2011–2013. Vlastela grada Dubrovnika 1–4, Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti