Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Europski romantizam

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Marijan Bobinac

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Tradicionalno razumijevanje europskog romantizma. Moderno razumijevanje romantizma. Različiti oblici romantizma u različitim nacionalnim književnim tradicijama. Različite koncepcije romantiz(a)ma. Romantička kultura. (G. Schulz). Moderna makroepha. Književnoperiodizacijski aspekti romantizma i romantičarske kulture.

Opis predmeta

Suprotno tradicionalnome shvaćanju romantizma kao škole, stila, pokreta ili strujanja s početka 19. stoljeća u književnosti i umjetnosti, moderno shvaćanje romantizma (odnosno romantike) predstavlja široki fenomen koji ne obuhvaća samo romantička strujanja u književnosti i ostalim umjetnostima, te u filozofiji, teologiji, historiografiji, filologiji, nego se odnosi i na razne sfere svakodnevnog života. Polazeći od tih pretpostavki, kolegij „Europski romantizam“ neće se fokusirati na 'potragu' za supstancijalnim odrednicama stila epohe, nego će romantizam pokušati prikazati u mnoštvu njegovih pojavnih oblika, u njegovim podudarnostima i razlikama, prije svega u nastojanju sudionika epohe da na vrlo različite, često proturječne načine reagiraju na povijesno specifične izazove koje od sredine 18. stoljeća donosi sve dinamičniji proces modernizacije europskog društva. Tomu će pridonijeti i sudionici kolegija svojim seminarskim radovima i diskusijama s područja nacionalnih književnosti odnosno kultura koje predstavljaju predmet njihovih istraživanja.

Ciljevi  predmeta

Razumjeti ukupnost i množinu pojma romantizma ili romantike.

Očekivani ishodi

Uočiti ograničenost tradicionalnog shvaćanja perioda romantizma. Analizirati suvremene romantičarske pojavnosti. Koristiti se novim metodama za analizu književnoperiodizacijskih činjenica i čimbenika njihove kanonizacije. Konačno, kreiranje vlastitog instrumentarija za analizu romantičarske kulture.

Literatura

Obvezna

  • Bobinac, Marijan. 2012. Uvod u romantizam, Zagreb: Leykam.
  • Curran, Stuart (ed.). 1993. The Cambridge Companion to British Romanticism, Cambridge [England] –  New York: Cambridge University Press.
  • Hoffmeister, Gerhart 21990. Deutsche und europäische Romantik, Stuttgart: Verlag J. B. Metzler.
  • Kremer, Detlef. 2001. Romantik, Stuttgart – Weimar: Metzler.
  • Van Tieghem, Philippe. 1948. Le romantisme dans la littérature europénne. Paris.
  • Užarević, Josip (ur.). 2008. Romantizam i pitanja modernoga subjekta, Zagreb: Disput.

Izborna

  • Puppo, Mario. 1994. Il Romanticismo, Milano: EDIS.
  • Roe, Nicholas (ed.). 2005. Romanticism. An Oxford Guide, Oxford: Oxford University Press.
  • Safranski, Rüdiger. 2007. Romantik. Eine deutsche Affäre, München – Wien: München : C. Hanser.
  • Schmitz-Emans, Monika. 2004. Einführung in die Literatur der Romantik. Darmstadt : Wissenschaftliche Buchgesellschaft.
  • Schulz, Gerhard. 2008. Romantik. Geschichte und Begriff, München : Beck.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam