Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Miroslav Krleža: književna i politička antropologija

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Suzana Marjanić

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Književna i politička antropologija. Krležin politički angažman. Krležin korpus: Vražji otok,  Povratak Filipa Latinovicza, Na rubu pameti, Banket u Blitvi, Zastave.

Opis predmeta

Predavanjima i zajedničkim diskusijama (povodom 120. obljetnice Krležina rođenja: 1893/2013) u Krležinu korpusu, a iz vizure književne i političke antropologije, propitivat ćemo Krležin angažman između književnosti i politike, njegovu antitetičku vrtešku. Odnosno, daljnjim određenjem Stanka Lasića, u središtu je Krležine paradigme protagonist koji će tragati za smislom, apsolutom i pritom će se kretati od nekog autoriteta (od Pretpostavljenog, npr. Oca – obiteljskog, nacionalnog, vjerskog) k nekoj ljubljenoj osobi (Ženi): transgresija homo politicusa u homo eroticusa. Radi se o arhetipu koji se uočava u svim Krležinim romanima: Vražji otok (1923.): otac – Gabrijel – Ljiljana; Povratak Filipa Latinovicza (1932.): majka – Filip – Bobočka; Na rubu pameti (1938.): Domaćinski – Doktor – Jadviga; Banket u Blitvi (1938.-1962.): Barutanski – Nielsen – Karin; Zastave (1962.-1968.): otac – Kamilo – Ana Borongay.

Ciljevi  predmeta

Proučiti romaneskni korpus Miroslava Krleže i njegov angažman između književnosti i politike.

Očekivani ishodi

Polaznici će biti osposobljeni analizirati i interpretirati i kritički vrednovati Krležine romane iz vizure književne i političke antropologije te propitati Krležin odnos između politike i književnosti. Moći će zatim integrirati visoko sofisticirane metode različitih društveno-humanističkih disciplina za stvaranje novih analitičkih instrumentarija za vrednovanje činjenica iz područja domaće književne povijesti.

Literatura

Obvezna

  • Čale Feldman, Lada. 2006. Znanost, prostor, vrijeme: obrisi (hrvatske) književne antropologije. Čovjek, prostor, vrijeme. Književnoantropološke studije iz hrvatske književnosti. Ur. Benčić, Živa; Fališevac, Dunja. Zagreb: Disput. 13-32.
  • Donat, Branimir. 2002. O Miroslavu Krleži još i opet. Zagreb: Dora Krupićeva.
  • Engelsfeld, Mladen. 1975. Interpretacija Krležina romana "Povratak Filipa Latinovicza". Zagreb: Liber.
  • Hećimović, Branko. 1997. Pod Krležinim kišobranom. Zagreb: Znanje.
  • Žmegač, Viktor. 1986. Krležini evropski obzori: djelo u komparativnom kontekstu. Zagreb: Znanje.
  • Žmegač, Viktor. 1988. Krleža i Nietzsche. Republika 5–6. 135–141.

Izborna

  • Aleksander, Irina. 2003. Svi životi jedne ljubavi. Zagreb: Hrvatsko filološko društvo: Naklada Jesenski i Turk.
  • Bošković-Stulli, Maja. 1986. Usmeno pjesništvo u obzorju književnosti. Zagreb: Nakladni zavod Matice hrvatske.
  • Flaker, Aleksandar. 1995. Riječ, slika, grad: hrvatske intermedijalne studije. Zagreb: HAZU.
  • Gašparović, Darko. 1977. Dramatica krležiana. Zagreb: Cekade.
  • Gerner, Eliza. 1993. Oproštaj s Gvozdom. Razgovori s Krležom. Zagreb: AGM.
  • Ladika, Ivo. 1940. Krleža kao lirik. Zagreb: K. naklada Orbis.
  • Lasić, Stanko. 1970. Sukob na književnoj ljevici: 1928-1952. Zagreb: Liber.
  • Lasić, Stanko. 1974. Struktura Krležinih "Zastava". Zagreb: Liber.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti