Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Čitanje medija

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Reana Senjković

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Teorije čitanja medija. Medij masovnog komuniciranja. Imaginacija i subjektivnost u postelektronskome svijetu. Industrije kulture (Adorno i Horkheimer). Interpretativna kooperacija (U. Eco). Življena kultura i struktura osjećaja (R. Williams). Višestruke modernosti (Eisenstadt). Tekuća modernost (Z. Bauman). Hibridizacija (H. Bhabha)

Opis predmeta

Kolegij zastupa tezu prema kojoj su sva znanstvena istraživanja, a posebice humanističkih i društvenih znanosti, pa tako i istraživanja predmeta koji pripadaju povijesti, a ne samo suvremenosti neke kulture, u bitnome određena kontekstom iz kojega se provodi istraživanje. Zbog neporecivoga djelovanja tzv. „medija masovnoga komuniciranja“ na rad imaginacije i oblikovanje subjektivnosti u postelektronskome svijetu (A. Appadurai) kolegij donosi, kronološki i problemski, uvid u teorije „čitanja medija“ te detaljnije obrazlaže pristupe koji su se okupili u tzv. kulturalnostudijskim te kulturnoantropološkim istraživanjima „medija i komunikacija“, i one koji su iz njih proizašli. Propituje koncepte kao što su industrije kulture (Adorno i Horkheimer), interpretativna kooperacija (U. Eco), življena kultura i struktura osjećaja (R. Williams), višestruke modernosti (Eisenstadt), tekuća modernost (Z. Bauman), hibridizacija (H. Bhabha) itd.

Ciljevi  predmeta

Kronološki i problemski prikazati teorije čitanja medija. Obrazložiti pristupe istraživanju medija i komunikacija.

Očekivani ishodi

Polaznik će kritički vrednovati problematiku teorije čitanja medija, na temelju koje će moći samostalno istraživati predmetnu temu te biti sposoban uključiti se u aktualne rasprave o vezanim konceptima. Usto, kolegij će ga osposobiti za stvaranje novih instrumentarija za istraživanje sličnih problema, odnosno za integraciju vlastitih metoda u širi akademsko-istraživački kontekst.

Literatura

Obvezna

  • Durham, Meenakshi Gigi; Kellner, Douglas M., ur. 2001 [2006]. Media and Cultural Studies: Keyworks. Malden: Blackwell Publishing.
  • Ginsburg, Faye D.; Abu-Lughod, Lila; Larkin, Brian. 2002. Media Worlds. Anthropology on New Terrain. Berkeley – Los Angeles –  London: University of California Press.

Izborna

  • Ang, Ian. 1996. Living Room Wars. Rethinking media audiences for a postmodern world. London – New York: Routledge.
  • LaCapra, Dominick. 2001. Writing History, Writing Trauma. Baltimore: Johns Hopkins University Press.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam