Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Cvijeta Pavlović

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Romantizam u hrvatskoj književnosti. Preoblikovanje žanrovske hijerarhije. Mješoviti oblici: baladu, romancu, legendu i pjesničku pripovijesti. Autori: Victor Hugo, Walter Scott, Heinrich Heine, Franjo Marković, August Šenoa.

Opis predmeta

Kolegij je usredotočen na razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti u kontekstu svjetske književnosti. U tom se periodu događa bitno preoblikovanje žanrovske hijerarhije vrijednosti: uz uspon romana kao nove književne forme, romantička poetika potiskuje klasičnu formu epa i prednost daje kraćim pripovjednim oblicima u stihu. Victor Hugo, Walter Scott, Heinrich Heine, Franjo Marković, August Šenoa i drugi književnici epohe romantizma njeguju mješovite oblike (baladu, romancu, legendu i pjesničku pripovijesti), dajući poseban značaj pjesničkoj pripovijesti kao "smanjenom" junačkom epu, tj. obliku koji u njihovom dobu najbolje odgovara potrebama nove, široke čitateljske publike. To je iznimno važan segment povijesti oblika hrvatske književnosti, jer je pjesnička pripovijest nadživjela poetiku romantizma, i uspješno postojala u hrvatskoj književnosti tijekom čitavoga XIX. st.

Ciljevi  predmeta

Proučiti razdoblje razdoblje romantizma u hrvatskoj književnosti u kontekstu svjetske književnosti s naglaskom na promjene u žanrovskoj strukturi. Analize tekstova pokazat će koje pripovjedne strukture dominiraju u pjesničkoj pripovijesti u odnosu na srodne prozne i stihovane oblike.

Očekivani ishodi

Kritičko korištenje teorija o pjesničkoj pripovijesti. Uočavanje razlike između nijansi u definiciji tog žanra. Stvaranje novih metoda za kritičko vrednovanje hibridnih književnih formi komparatističke provenijencije te vrednovanje integrativnih modela analize tekstova romantičarske književnosti.

Literatura

Obvezna

  • Fališevac, Dunja. 1997. Žanrovi hrvatske narativne književnosti u stihu. Kaliopin vrt. Split: Književni krug. 7–27.
  • Fališevac, Dunja. 2003. Poetološke i ideološke funkcije naracije u stihu u hrvatskoj književnoj kulturi Kaliopin vrt II, . Split: Književni krug. 7–25.
  • Pavlović, Cvijeta. 2005. Priča u pjesmi. Zagreb: Disput.
  • Slamnig, Ivan. Predromanizam i romantizam. Svjetska književnost zapadnoga kruga. Zagreb: Školska knjiga. 150–207.

Izborna

  • Brešić, Vinko. 1992. Dragi naš Šenoa, Zagreb: Međunarodni slavistički centar Hrvatske.
  • Dukić, Davor. 1998. Figura protivnika u hrvatskoj epskoj povijesnoj epici, Zagreb: Hrvatska sveučilišna naklada.
  • Pavličić, Pavao. 2007. Jerolim Kavanjin: Bogatstvo i uboštvo. Epika granice. Zagreb: Matica hrvatska. 287–335.
  • Pavlović, Cvijeta. 2006. Šenoina poetika prevođenja. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Tomasović, Mirko. 1993. Hrvatski Walter Scott, Komparatističke i romanističke teme. Split: Književni krug. 125–128.
  • Tomasović, Mirko. 1991. Poeta zagrabiensis. Poeti i začinjavci. Dubrovnik: Matica hrvatska. 118–128.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti