Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Uvod u interkulturnu književnost

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta:  Zvonko Kovač

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Fenomeni interkulturalnosti. Novija hrvatska književnost i kultura u kontaktu s drugima. Pisci: S. Vraz, S. Matavulj, I. Ćipiko, Z. Kveder, S. Miličić, I. Andrić, I. Samokovlija, N. Simić, V. Desnica, M. Dizdar, M. Selimović, P. Vojnić-Purčar, B. Čosić, M. Kovač, J. Osti, D. Kekanović, I. Horozović, Dž. Karahasan.

Opis predmeta

U suvremenom studiju književnosti posebno se proučavaju fenomeni interkulturalnosti, kako u intencijskom (kognitivnom) tako i u empirijskom smislu. Prostor kontakata novije hrvatske književnosti i kulture sa susjednim slavenskim kulturama obilježen je specifičnom interkulturalnosti njezina jezičnoga medija, izraženom u konfesionalnim, tradicijskim i dijalektalnim diferencijacijama. Zbog toga će se u kolegiju osobita pozornost posvećivati piscima i tekstovima granične, odnosno dvojne pripadnosti (S. Vraz, S. Matavulj, I. Ćipiko, Z. Kveder, S. Miličić, I. Andrić, I. Samokovlija, N. Simić, V. Desnica, M. Dizdar, M. Selimović, P. Vojnić-Purčar, B. Čosić, M. Kovač, J. Osti, D. Kekanović, I. Horozović, Dž. Karahasan, itd.), kao i književno-kritičkim (esejističkim) interkulturnim reakcijama na tekstove i pojave interkontekstualnoga podrijetla (divergentnost opusa, interkulturalnost časopisa, međuknjiževna kritika,  itd.).

Ciljevi  predmeta

Teorijski proučiti fenomene interkulturalnosti. Povezati teorije sa specifičnim položajem hrvatske književnosti i kulture. Proučiti fenomene interkulturalnosti u opusu pisaca dvojne pripadnosti.

Očekivani ishodi

Kritički interpretirati i, u konačnici, vrednovati fenomen interkulturalnosti u interdisciplinarnom kontekstu. Uočiti pojave interkulturalnosti u nekim djelima hrvatske novije književnosti. Integrirati metode za analizu tekstova u ključu interkulturalne interpretacije te stvoriti preduvjete za kreiranje novih, vlastitih metoda analize i transdisciplinarnog istraživačkog instrumentarija.

Literatura

Obvezna

  • Izabrani tekstovi pojedinih autora spomenutih u opisu kolegija, odnosno tekstovi sličnih «dvopripadnih autora» koje će studenti izabrati za svoje seminarske radove.
  • Kovač, Zvonko. 2005. Međuknjiževna tumačenja. Zagreb: Biblioteka Književne smotre.
  • Visković, Velimir, ur. 2011. Interkulturno-poredbeno izučavanje književnosti, Sarajevske sveske 32-33. 77–200.     
  • (Pristupljeno 3. 3. 2014.)
  • Chiellino, Carmine, ur. 2000. Interkulturelle Literatur in Deutschland. Stuttgart-Weimar: Metzler Verlag.

Izborna

  • Kovač, Zvonko. 2011. Međuknjiževne rasprave: Poredbena i/ili interkulturna povijest književnosti, Beograd: Službeni glasnik.
  • Meša Selimović – dijalog s vremenom na razmeđi svjetova, 2011. Ur. Anđelković, Sava; Thomas, Paul-Louis Sarajevo: Šahinpašić.
  • Filološke studije, 2011. 6/2008(1–2), Zagreb: FF Press (Pristupljeno 3. 3. 2014.)
  • Peti-Stantić, Anita, ur. 2009. Treći hrvatsko-slovenski slavistički skup / Tretje hrvaško-slovensko slavistično srečanje. Zagreb: FF press.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam