Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Marin Držić između poetike i politike

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Milovan Tatarin

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Marin Držić, ideologemske strukture, poetička obilježja, žanrovska pripadnost

Opis predmeta

Premda pronađena i publicirana 1930. godine, Držićeva urotnička pisma u središte istraživačkoga interesa ulaze 1950-ih, kada ih je Živko Jeličić povezao s prvim prologom komedije Dundo Maroje. Njegovu tezu o vezi ljudi nahvao i vlastele prihvatili su Leo Košuta, Frano Čale i Slobodan P. Novak, tumačeći Držićeve komedije, pastorale te jednu tragediju  kao subverzivne tekstove s prikrivenom političkom porukom. Kolegij pokušava ponuditi drukčiji interpretacijski okvir i pokazati da je Držić od 1548. u „sukob“ s dubrovačkom sredinom dolazio zbog poetike, a ne zbog politike.

Ciljevi  predmeta

Raščlaniti ključne pojmove interpretacije Držićeva opusa. Interpretativna paradigma Ž. Jeličić – F. Čale – S. P. Novak. Izgubljeni Pomet. Prvi prolog Tirene. Drugi prolog Tirene. Prvi prolog Dunda Maroja kao poetički tekst.

Očekivani ishodi

Student bi na temelju iscrpne analize Držićeva opusa trebao biti sposoban uočavati različite interpretativne strategije koje sudjeluju u stvaranju tog ili kojeg drugog književnog kanona, poput proizvodnje ideologemskih struktura u tekstu, žanrovskih, stilskih i poetičkih obilježja, estetskih postupaka i dr. Trebao bi steći kritički instrumentarij za analizu sociokulturnih aspekata opusa Marina Držića u kontekstu različitih medija, tekstova ili diskurza, od kazališnog do književnohistoriografskog, odnosno stvoriti platformu za kreiranje novih analitičkih metoda za istraživanje ranonovovjekovne ili, posebice, renesansne književnosti kao specifičnog kulturnog artefakta.

Literatura

Obvezna

  • Košuta, Leo. 1968. Pravi i obrnuti svijet u Držićevu »Dundu Maroju«. Mogućnosti 11, 12: 1356–1376, 1479–1502.
  • Čale, Frano. 1968. Pometov makjavelizam: od umjetničke vizije do urotničke zbilje. U: O književnim i kazališnim dodirima hrvatsko-talijanskim. Dubrovnik: Matica hrvatska: 7–28.
  • Mrkonjić, Zvonimir. 1969. O Držićevoj teatralnosti. U: Marin Držić: zbornik radova, ur. Jakša Ravlić. Zagreb: Matica hrvatska: 447–475.
  • Čale, Frano. 1979, ²1987. Marin Držić: Djela (predgovor). Zagreb: Cekade
  • Prosperov Novak, Slobodan. 1984. Planeta Držić. Zagreb: Cekade
  • Čale Feldman, Lada. 2008. Pomet – Greenblatov Jago?. U: Morana Čale i Lada Čale Feldman, U kanonu. Zagreb: Disput: 67–80.
  • Tatarin, Milovan. 2011. Čudan ti je animao čovjek: rasprave o Marinu Držiću. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti I umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku.

Izborna

  • Zbornik radova o Marinu Držiću. Zagreb: 1969.
  • Bogišić, Rafo. 1969. Marin Držić sam na putu. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
  • Kunčević, Lovro. 2007. »Ipak nije na odmet sve čuti«: medičejski pogled na urotničke namjere Marina Držića. Anali Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku XLV: 9–46.
  • Stojan, Slavica. 2007. Slast tartare: Marin Držić u svakodnevici renesansnog Dubrovnika. Zagreb – Dubrovnik: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zavod za povijesne znanosti u Dubrovniku
  • Leksikon Marina Držića. 2009. Ur. Slobodan P. Novak, Milovan Tatarin, Mirjana Mataija, Leo Rafolt. Zagreb: Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  • Marin Držić – svjetionik dubrovačke renesanse. 2009. Ur. Sava Anđelković i Paul-Louis Thomas. Zagreb: Disput.
  • Dani Hvarskoga kazališta 35 (Nazbilj i nahvao: etičke suprotnosti u hrvatskoj književnosti i kazalištu od Marina Držića do naših dana. U čast 500-obljetnice rođenja Marina Držića). 2009. Zagreb – Split: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Književni krug.
  • Držić danas: epoha i naslijeđe. 2009. Ur. Cvijeta Pavlović i Vinka Glunčić-Bužančić. Split – Zagreb: Književni krug, Odsjek za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
  • Marin Držić: 1508–2008.: zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa održanog 5–7. studenoga 2008. u Zagrebu. 2010. Ur. Dunja Fališevac i Nikola Batušić. Zagreb: Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti.
  • Franić Tomić, Viktoria. 2011. Tko je bio Marin Držić. Zagreb: Matica hrvatska
  • Čale Feldman, Lada. 2012. U san nije vjerovati. Zagreb: Disput.
  • Fališevac, Dunja. 2013. Slike starog Dubrovnika. Zagreb: Matica hrvatska.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti