Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Književni regionalizam

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Vinko Brešić

Izvoditelji: Vinko Brešić i Julijana Matanović

Status predmeta: izborni

Semestar: 3

ECTS: 3–6

Uvjeti za upis: nema uvjeta

Oblici nastave: predavanja i seminari te konsultacije

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Koncepcije povijesti književnosti i regionalizam kao kriterij, geografija hrvatske književnosti – srednjovjekovna (primorje), novija (primorje – zaleđe), novija (kontinent); Jug i Sjever, more i zemlja, prostor i percepcija, kontinuitet i identitet, regionalni identiteti, dalmatinska književnost, slavonska književnost, identitet povijesti, prostora i njegove kulturne baštine, kvantitativni i kvalitativni idenitet, novi regionalizam kao reakcija na globalizaciju i novu univerzalizaciju, lokalne škole i lokalne tradicije i trendovi.

Opis predmeta

Među specifičnostima hrvatske književnosti ističu se njezina trojezičnost i tropismenost (E. Hercigonja) te podjela na stariju, dopreporodnu, i na noviju, postpreporodnu nacionalnu književnost. S ovima u najužoj vezi je i njezin regionalizam uvjetovan geografskim i historijskim razlozima. Književna povijest zato pri utvrđivanju kontinuiteta hrvatske kao jedinstvene nacionalne književnosti bilježi ne samo veću ili manju prisutnost već i potpunu odsutnost pojedinih regija. Prostor i njegove geoklimatske i društvene značajke  uvjetovale su izrazito disperzivan karakter hrvatske književnosti, pa su pojedine hrvatske regije u određenim povijesnim razdobljima pripadale različitim, više ili manje dominantnim kulturološkim krugovima. Prostor i njegova kulturološka fragmentacija pokazali su se u isto vrijeme i kao faktor disimilacije, ali i kao faktor asimilacije, pa su u svim hrvatskim pokrajinama vidljivi tragovi prožimanja različitih tradicijskih kulturnih krugova. Jedno od važnijih pitanja koja pritom iskrsavaju svakako je ono o karakteru, odnosno strukturi takve književnosti i o njezinoj vezi s prostorom, tj. kako prostor utječe na oblikovanje književnog (kontinentalnoga vs mediteranskoga) diskursa. Ovo pitanje potiče i na svoj način zaoštrava najnovija  diferencijacija hrvatske književnosti po topografskome ključu unutar tzv. novoga regionalizma. Okružje nove postmodernističke globalizacije ukazuje na procese novoga preslagivanja i konstruiranja nacionalnoga identiteta, koji ionako nikada nije bio monolitan, najmanje statičan.

Ciljevi  predmeta

Cilj je kolegija pokazati kako se na primjeru hrvatske književnosti konstruira identitet povijesti, prostora i njegove kulturne baštine, tj. da konačnici da nijedan identitet nije identiet istosti, već da se temelji na razlici, odnosno krajnjoj sličnost.

Očekivani ishodi

Očekuje se da će studenti usvojiti visoko razvedene teorijske pretpostavke o književnosti i identitetu, kritički pristupiti aporijama o tome što je identitet i koji faktori utječu na njegovo konstruiranje te iskoristiti najnovije analitičke metode analize procesa proizvodnje hrvatske književnosti.

Literatura

Obvezna

  • Brešić, Vinko. 2005. Slavonska književnost i novi regionalizam, Osijek: Matica hrvatska.
  • Foucault, Michel. 1966. O drugim prostorima. Glasje 6. 8-14.
  • Grgas, Stipe, 1996. Prostornost u društvenim znanostima. Filozofska istraživanja 1. 267-273.
  • Sekulić, Duško. 1997. Prostor i identitet. Erasmus 19. 46-57.

Izborna

  • Fox, Jeremy. 2000. Chomsky and Globalisation. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Gregory, Derek. 1994. Geographical Imaginations. Cambridge: Cambridge University Press.
  • Katičić, Radoslav. 1994. Mediteran i najranija hrvatska književnost. Knjiga Mediterana. Split: Književni krug. 9–17
  • Matanović, Julijana. 1986. Odnos nacionalne i regionalne književnosti. Revija 10. 45–48.
  • Sablić-Tomić, Helena; Rem, Goran. 2003. Slavonski tekst hrvatske književnosti. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Skok, Joža. 1983. Elementi za tvorbu poetike kajkavskog pjesništva na zavičajnim idiomima. Radovi Zavoda za slavensku filologiju 18. 51–63.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti