Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Medijsko čitanje hrvatske književnosti

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Vinko Brešić

Izvoditelji: Vinko Brešić, Marina Protrka Štimec, Suzana Coha

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: Izrada sinopsisa

Oblici nastave: predavanja, rad u radionicama, vježbe, konsultacije

Obveze studenata: redovito pohađanje nastave

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

„Prirodni“ medij, tip komunikacije, autorstvo i žanrovi od Baščanske ploče do Misala 1483, povijest knjige, tiskarstvo i nakladništvo, rukopis i tiskopis, original i kopija, autori i publika, žanrovska slika starije hrvatske književnosti, od kalendara do novina, komunikacija i demokratizacija, nova medijska slika svijeta, popularna kultura; uloga časopisa u proizvodnji novih književnih oblika, žanrova, stilova, postupaka i profesija, medij kao novi kriterij podjele nacionalne književnosti i kulture, odnos tiskanih (knjiga, kalendara, časopis, novine)  i elektronički medija (film, radio, TV, Internet), žurnalizacija i globalizacija, tekst i hipertekst.

Opis predmeta

Polazeći od teze o nacionalnoj književnosti kao relativno uređenoj strukturi koju osim autora i djela čine i mediji, predmet se bavi odnosom triju glavnih modela hrvatske književnosti (srednjovjekovne, starije i novije) i njihovim pripadajućim medijem u kojemu se ti modeli realiziraju. Tako je za model srednjovjekovne hrvatske književnosti karakterističan prirodni medij kamen i pergamena, za stariju knjiga, a za noviju novine i čaospis – tiskani, odnosno elektronički. Njihova tehnološka svojstva bitno utječu i na strukturu tekstova, posredno na strukturu književnosti i tip kulture (orlani, tekstualni, vizaulni) koji mediji generiraju. To mediju daje ne pasivnu, tek puko posredničku, već relativno važnu (inter)aktivnu ulogu.

Ciljevi  predmeta

Pokazati kako medijsko-recepcijski faktori utječu na strukturu književnosti

Očekivani ishodi

Nakon odslušanoga kolegija studenti će biti sposobni obrazložiti medijske razloge studijske podjele nacionalne književnosti na tri modela, primijeniti stečena znanja za prepoznavanje različitih oblika književnih djela i njihovu klasifikaciju s obzirom na značajke medija kroz koji se pojavljuju te uočiti obilježja književnog djela koja se medijskom promjenom više ili manje zadržavaju, odnosno gube (npr. priča, likovi, motivacija, karakterizacija, deskripcija i sl.)

Literatura

Obvezna

  • Brešić, Vinko. 2005. Čitanje časopisa. Uvod u studij hrvatske književne periodike 19. st. Zagreb: Matica hrvatska.
  • Brešić, Vinko. 2014. Praksa i teorija književnih časopisa, Zagreb: FF-press
  • Inglis, Fred. 1997. Teorija medija. Zagreb: Barbat – AGM.
  • Protrka Štimec, Marina. 2009. Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb: Filozofski fakultet.

Izborna

  • Batušić, Nikola. 1983. Gavella – književnost i kazalište, Zagreb: Grafički Zavod Hrvatske.
  • Horvat, Josip. 1962. Povijest novinstva Hrvatske 1771 – 1939. Zagreb: Stvarnost.
  • Kipphan, Helmut. 2001. Handbook of Print Media. Tehnologies and Production Methodes. Heidelberg: Springer.
  • McLuhan, Marshal. 1973. Gutenbergova galaksija. Nastajanje tipografskog čoveka. Beograd: Nolit.
  • Stipčević, Aleksandar. 22006. Povijest knjige. Zagreb: Naklada Ljevak.
  • Žmegač, Viktor. 2010. SMS eseji. Zagreb: Profil multimedija.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Antropološka istraživanja književnosti
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti