Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka

Književnoznanstveni modul

Nositeljica predmeta: Lahorka Plejić Poje

Izvoditeljica: Ivana Brković

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika

Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

1–2. Polazišta i definicije – pojmovi mjesta i prostora u suvremenim društvenim znanostima i humanistici (prostorni obrat) – književni prostor u znanosti u književnosti – književni prostor kao reprezentacijski fenomen – prostorni elementi – "konkretni" i simbolički prostor u književnosti

3–4. Smjernice za analizu književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora ranog novog vijeka – primjer prostorne analize: struktura prostora u romanu Planine Petra Zoranića

5–6. Prostori identiteta/alteriteta – identitet i prostor – vrijeme i prostor: dijakronijska i sinkronijska dimenzija književnog prostora – krajolik sjećanja, lieux de mémoire, etnobraz – primjer prostorne analize: prostor identiteta u Osmanu Ivana Gundulića i Pavlimiru Junija Palmotića

7–8 . Prostori alteriteta – primjer prostorne analize: prostori Drugoga u Osmanu Ivana Gundulića i Dubrovniku ponovljenom Jakete Palmotića Dionorića

9–10. Geokritika – mjesto kao prostorni referent – reprezentacija Dubrovnika u domaćih i stranih autora u ranom novom vijeku

11–12. Topologije svetih prostora u književnosti (Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Antun Kanižlić, Sveta Rožalija; Junije Palmotić, Sveta Katarina od Sijene)

13–15. Modeli rodnih prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka (ljubavna poezija; Nikola Nalješković, Komedija VI; Junije Palmotić, Captislava; Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga)

Opis predmeta

Kolegij će se baviti reprezentacijom književnog prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka.

Ciljevi  predmeta

U skladu s epistemološkim postavkama prostornog obrata (spatial turn), studenti će se uputiti u suvremene koncepte prostora u književnoj znanosti, koji će biti polazište interpretacije reprezentativnih tekstova hrvatskih autora nastalih u ranom novom vijeku. Pristupajući književnom prostoru kao reprezentacijskom fenomenu, u analizi će se nastojati detektirati procedure diskurzivne proizvodnje prostora na trima međuovisnim razinama: tekstnoj, intertekstualnoj i kontekstualnoj. Također, književnim će se prostorima pristupiti iz perspektive oblikovanja kolektivnih identiteta/alteriteta. Sukladno tomu, cilj je analize osvijetliti književne prostore kao nositelje mnogostrukih i višeslojnih značenja – literarnih, povijesnih, (geo)političkih, društvenih, religijskih i kulturnih – generiranih različitim tipovima diskursa, karakterističnima za hrvatsku sredinu, ali i (zapadnu) Europu u ranom novom vijeku.

Očekivani ishodi

Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove u suvremenoj teoriji prostora u društvenim i humanističkim znanostima (prostorni obrat, prostor, mjesto, prostor kao kulturni proizvod, vrijeme-prostor, Trećeprostor, heterotopija i dr.). Također, student će moći primijeniti relevantne teorijske spoznaje o književnom prostoru (književni prostor kao reprezentacijski fenomen; konkretna i simbolička dimenzija književnog prostora, struktura književnog prostora, prostor i identitet) u analizi književnih tekstova. Student će biti osposobljen identificirati osobitosti književnog prostora u tekstovima hrvatskih autora u ranom novom vijeku i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.

Literatura

Obvezna

Teorijska literatura

  • Robert Davis. 1998. The Geography of Gender in the Renaissance. Ur. Brown, Judith; Davis, Robert. Gender and Society in Renaissance Italy. Harlow. 19-38.
  • Lotman, Jurij. 2001. Struktura umjetničkog teksta. Zagreb: Alfa, 2001. (poglavlje "Kompozicija verbalnog umjetničkog djela", str. 280–379)
  • Lutwack, Leonard. 1984. The Role of Place in Literature. Syracuse: Syracuse University Press.
  • Westphal, Bertrand. 2011. Geocriticism: Real and Fictional Spaces. New York: Palgrave Macmillan.
  • Zoran, Gabriel. 1984. Towards a Theory of Space in Narrative. Poetics Today 5/2: 309–335.

Književni izvori

  • Petar Zoranić, Planine
  • Ljubavna lirika Ranjinina zbornika
  • Ivan Gundulić, Suze sina razmetnoga, Osman
  • Junije Palmotić, Pavlimir; Captislava; Sveta Katarina od Sijene
  • Jaketa Palmotić Dionorić, Dubrovnik ponovljen
  • Antun Kanižlić, Sveta Rožalija
  • Nikola Nalješković, Komedija VI.

Izborna teorijska literatura

  • Dennerlein, Katrin. 2009. Naratologie der Raumes. Berlin – New York: De Gruyter.
  • Foucault, Michel. 1996. O drugim prostorima. Glasje 3/6: 8–14.
  • Hallet, Wolfgang; Neumann, Birgit, ur., 2009. Raum und Bewegung in der Literatur: Die Literaturwissenschaften und der Spatial Turn. Bielfeld: transcript Verlag.
  • Miller, Joseph Hillis 1995. Topographies. Stanford: Stanford University Press.
  • Leerssen, Joep. 2007. Identity/Alterity/Hybridity. Ur. Beller M.; Leerssen J. Imagology: The cultural construction and literary representation of national characters: A critical survey. Amsterdam – New York: Rodopi. 335–342.
  • Lefebvre, Henri. 2005. The Production of Space.  Blackwell Publishing.
  • Said, Edward. 2000. Invention, Memory, and Place. Critical Inquiry 26/2: 175–192.
  • Soja, Edward. 1996. Thirdspace: Journeys to Lost Angeles and Other Real-and- Imagined Places. Oxford: Blackwell Publisher.
  • Tally, Robert, ur. 2011. Geocritical Explorations: Space, Place, and Mapping in Literary and Cultural Studies. New York: Palgrave MacMillan.
  • Würzbach, Natascha. 2001. Erzählter Raum: Fiktionalen Baustein, kultureller Sinträger, Ausdruck der Geschlechterordnung. Erzählen und Erzähltheorie im 20. Jahrhundert. Ur. Helbig, J.; Heidelberg: Winter. 105–129.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti