Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Leo Rafolt

Status predmeta: obvezni

Semestar: 2

ECTS: 3

Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika

Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad

Obveze studenata: Aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

Osnovne tematske jedinice predmeta sljedeće su: pojam nacionalne književne historiografije, epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji (od pozitivizma do postmodernističkih i poststrukturalističkih pokušaja sinteza), mjesto književnopovijesnog diskurza u nacionalnoj filologiji, raznovrsnost pristupa i teorijsko-metodoloških postavki (pozitivizam, estetizam, stilistička kritika, ideologemsko čitanje itd.), heterogenost područja istraživanja (pojam regionalizma u književnoj historiografiji), velika imena naše filologije, posebice hrvatske književne historiografije (od Jagića do Katičića).

Opis predmeta

Kolegij će se baviti razvojem hrvatske književne historiografije u kontekstu različitih epistemoloških obrata u humanistici 19. i 20. stoljeća.

Ciljevi  predmeta

Uvesti studente u čitanje i istraživanje temeljnih sintetskih djela povijesti hrvatske književnosti, primjerice povijesti Vatroslava Jagića i Branka Vodnika, Mihovila Kombola, Slavka Ježića, Antuna Barca, sve do modernije koncipiranih povijesti književnosti Ive Frangeša, Dubravka Jelčića i Slobodana Prosperova Novaka, odnosno parcijalnih sinteza, bilo pojednih razdoblja, stilskih formacija ili žanrova (Armin Pavić, Tomo Matić, Franjo Bučar, Krešimir Georgijević itd.).

Očekivani ishodi

Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove u suvremenoj teoriji književne historiografije. Također, student će moći primijeniti relevantne teorijske spoznaje o razvoju hrvatske književne historiografije u analizi samih književnih tekstova. Student će biti osposobljen identificirati osobitosti hrvatskog književnohistoriografskog diskurza u kontekstu različitih epistemoloških modela koji su na njega djelovali.

Literatura

  • Jagić, Vatroslav. 1867. Historija književnosti naroda hrvatskoga i srpskoga. Zagreb.
  • Pavić, Armin. 1871. Historija dubrovačke drame. Zagreb.
  • Medini, Milorad. 1902. Povijest hrvatske književnosti u Dalmaciji i Dubrovniku. Zagreb.
  • Šurmin, Đuro. 1903-4. Hrvatski preporod, I-II. Zagreb.
  • Vodnik, Branko. 1913. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
  • Bučar, Franjo. 1910. Povijest hrvatske protestantske književnosti za reformacije. Zagreb.
  • Kombol, Mihovil. 1945. Poviest hrvatske književnosti do preporoda. zagreb.
  • Matić, Tomo. 1945. Prosvjetni i književni rad u Slavoniji prije preporoda. Zagreb.
  • Barac, Antun. 1954-60. Hrvatske književnost, I-II. Zagreb.
  • Ježić, Slavko. 1944. Hrvatska književnost od početaka do danas. Zagreb.
  • Georgijević, krešimir. 1969. Hrvatska književnost od 16. do 18. stoljeća u sjevernoj Hrvatskoj i Bosni. Zagreb.
  • Frangeš, Ivo. 1987. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
  • Jelčić, Dubravko. 1997. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb.
  • Katičić, Radoslav. 2007. Litterarum studia: književnost i naobrazba ranoga hrvatskog srednjovjekovlja. Zagreb.
  • Brešić, Vinko, 2015. Hrvatska književnost 19. stoljeća, Zagreb

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Hrvatski latinizam