Hrvatska filologija u interkulturnom kontekstu

Doktorski studij Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu

Hrvatska kultura i civilizacija

Književnoznanstveni modul

Nositelj predmeta: Stipe Botica

Status predmeta: izborni

Semestar: 3–6

ECTS: 3

Uvjeti za upis: znanje engleskog jezika

Oblici nastave: predavanja, radionice, konsultacije, samostalni rad

Obveze studenata: aktivno sudjelovanje u nastavi, čitanje propisane literature

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata: pisani rad na temu povezanu s predmetom

Praćenje kvalitete nastave: samovrednovanje nastave i anketiranje polaznika

Sadržaj predmeta

U obzir će se uzeti sljedeći aspekti: korijeni hrvatske kulture, pretpovijesna kulturna dobra na prostoru Hrvata, baština iz pradomovine, dolazak Hrvata, sveza s kršćanstvom, kompleks kulture i civilizacije u srednjem vijeku (za narodnih vladara i poslije), tijek hrvatske povijesti i nastanak glavnih spomenika kulture, glagoljaška tradicija, Biblija i hrvatska kulturna tradicija, renesansa u kulturi (književna, likovna, glazbena), tijek stilskih formacija kod Hrvata (barok, prosvjetiteljstvo, klasicizam, /pred/romantizam, hrvatski narodni i kulturni preporod, ilirizam, realizam, modernizam u Hrvata, važniji tijekovi hrvatske kulture u XX. stoljeću). Obrada pojedinih slojeva kulture i civilizacije. Izravan kontakt s nekim kulturnim činjenicama: slika, čitanje, dijalog, posjet eksponatima. Europski (svjetski) kontekst hrvatske kulture i civilizacije. Osobni stav prema kulturnim i civilizacijskim dobrima: razvijanje, njegovanje, čuvanje i "življenje" hrvatske kulture. Kritički stav prema stručnoj literaturi (tematski).

Opis predmeta

Kolegij će pružiti komparativni prikaz hrvatskih kulturnih dobara/vrednota u interdisciplinarnom kontekstu.

Ciljevi  predmeta

Cilj je ovog niza predavanja upoznati studente s činjenicom da je kultura (i civilizacija) zbroj svih materijalnih, duhovnih i socijalnih dobara/vrednota što ih je stvorilo ljudsko društvo s ciljem poboljšanja i unapređenja ljudskoga života. Sve to stvoreno na jednom prostoru i u jednom narodu može se stoga i nazivati nacionalnim imenom. U takvu kontekstu funkcionira sintagma hrvatska kultura. U rekonstrukciji hrvatskoga kulturnoga/duhovnoga identiteta, prateći povijest hrvatske kulture, nužno se pretpostavlja multidisciplinarnost.

Očekivani ishodi

Nakon uspješno svladanog kolegija student će moći definirati i objasniti temeljne pojmove vezane uz kulturološka istraživanja u hrvatskoj filologiji. Student će, također, biti osposobljen identificirati sve osobitosti hrvatskog književnokulturnog i jezičnokulturnog prostora i interpretirati ih s obzirom na širi kontekst.

Literatura

Obvezna

  • Botica, S. Biblija i hrvatska kulturna tradicija. Zagreb, 1995.
  • Hrvatska i Europa 1-3. Ur. Ivan Supičić, HAZU i AGM, Zagreb, 1997-2002.
  • Rapacka, J. Leksikon hrvatskih tradicija. MH, Zagreb, 2002.
  • Šanjek, F. Kršćanstvo na hrvatskom prostoru. KS, Zagreb, 1996.
  • Umjetničko blago Hrvatske. Prir. R. Ivančević, "Motovun", 1993.

Dopunska

  • Cambi, N. Antika. Naklada Ljevak, Zagreb, 2002.
  • Damjanović, S. Slovo iskona. MH, Zagreb, 2002.
  • Hunt, L. Nova kulturna historija. Naklada Ljevak, Zagreb, 2001.
  • Katičić, R. Literarum studia. MH, Zagreb, 1998.
  • Macan, T. Povijest hrvatskog naroda. Zagreb, 1992.
  • Mijatović, A. Iz riznice hrvatske povijesti i kulture. ŠK, Zagreb, 2001.
  • Simonić, A. Civilizacijske razmeđe znanja (Misterij kulture tijekom povijesti), knj. 1. Vitograf, Rijeka, 2000.
  • Sykes, B. Sedam Evinih kćeri (Genetička povijest Europljana). Naklada Zadro, Zagreb, 2002.

Predmeti književnoznanstvenog modula

  1. Tekstološka načela u filologiji
  2. Metode istraživanja u znanosti o književnosti
  3. Antropološka istraživanja književnosti
  4. Hrvatski latinizam
  5. Dekonstrukcija književne povijesti
  6. Suvremene književnoteorijske rasprave
  7. Pristup književnom kanonu
  8. Figure u stilistici
  9. Akademsko pismo
  10. Stil i pisanje
  11. Uvod u znanost i znanstveni rad
  12. Književna topografija Dubrovnika
  13. Tijelo i percepcija: transkulturalni obrasci dramskog
  14. Pučko kazalište
  15. Europski romantizam
  16. Miroslav Krleža: književna i politička antropologija
  17. Čitanje medija
  18. Pjesnička pripovijest: od Hugoa do Šenoe
  19. Uvod u interkulturnu književnost
  20. Iz pozicije kulturalnih studija: hibridizacija, identitet, multikulturalizam, dijaspora
  21. Književna tematizacija novca
  22. Identitet iz perspektive zaokreta prema prostoru
  23. Naracija i memorija: hrvatski roman 1960-ih i 1970-ih
  24. Politika pripovijedanja
  25. Mediji, komunikacija i nacionalno pamćenje u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda
  26. Mitologija, filologija i ideologija: mit kao sveta, ideološka i anarhična priča
  27. Istočna modifikacija postmodernizma
  28. Konflikt i rat: otpor interpretacija
  29. Hrvatska lirika: teorijsko čitanje
  30. Hrvatski roman u kontekstu popularne kulture i svakodnevice jugoslavenskog socijalizma
  31. Marin Držić između poetike i politike
  32. Oblici minimalističke književnosti
  33. Pamćenje i usmene priče
  34. Satira, parodija, travestija
  35. Književni regionalizam
  36. Medijsko čitanje hrvatske književnosti
  37. Reprezentacija prostora u hrvatskoj književnosti ranog novog vijeka
  38. Epistemološki modeli u hrvatskoj književnoj historiografiji
  39. Hrvatska kultura i civilizacija
  40. Psihoanalitičko čitanje hrvatske književnosti